Apostolsko putovanje na Madagaskar. Papa se susreo s malgaškim vlastima
Na slici: Papa Franjo i predsjednik Madagaskara Andry Rajoelina (ANSA)
Papa Franjo se u subotu 7. septembra, u predsjedničkoj palači u Antananarivu, susreo s vlastima, predstavnicima civilnoga društva i diplomatskim zborom u Madagaskaru. U govoru koji je održao tom prilikom, Sveti je Otac od prisutnih zatražio da se posvete cjelovitom razvoju svih stanovnika, ne isključujući nikoga
Na početku svog prvog govora na madagaskarskom tlu, Sveti je Otac primijetio da se u preambuli njihovoga Ustava ističe jedna od temeljnih vrijednosti malgaške kulture, fihavanana, koja evocira duh zajedništva, međusobnog pomaganja, solidarnosti, obiteljskih veza, prijateljstva te dobrohotnosti među ljudima i prema prirodi. Napomenuo je potom da to otkriva dušu malgaškoga naroda i njegove osebujne crte koje mu pomažu da se hrabro i požrtvovno odupre mnogim nevoljama i teškoćama s kojima se mora svakodnevno suočavati.
Papa je u govoru madagaskarskim velikodostojnicima, među ostalim, istaknuo da su politička funkcija i odgovornost stalni izazov za one čije je poslanje služiti i štititi svoje sugrađane, posebno najranjivije, te osigurati uvjete za pristojan i pošten razvoj koji uključuje sve čimbenike civilnoga društva. Kako je upozoravao sveti Pavao VI., razvoj se nacije ne svodi samo na gospodarski rast – kazao je papa Franjo i dodao – Da bi razvoj bio autentičan, mora biti cjelovit, odnosno usmjeren na promicanje svakog i čitavog čovjeka.
Ne može se govoriti o cjelovitom razvoju bez pozornosti prema našem zajedničkom domu i brige o njemu – upozorio je Papa i dodao – Nije riječ samo o pronalasku načinā za očuvanje prirodnih bogatstava već i o potrazi za cjelovitim rješenjima koja razmatraju odnos prirodnih sustava međusobno i s društvenim sustavima. Ne postoje dvije odvojene krize, jedna ekološka i druga društvena, već jedna i složena društveno-ekološka kriza – kazao je Sveti Otac, napomenuvši također da ne može biti istinskog ekološkog pristupa niti konkretnog djelovanja na zaštiti okoliša bez socijalne pravde koja sadašnjim, ali i budućim generacijama, ne jamči pravo na zajedničko upravljanje zemaljskim dobrima.
Tim putem trebamo ići svi, uključujući i međunarodnu zajednicu – rekao je papa Franjo, te istaknuo važnost pomoći međunarodnih organizacija u razvoju Madagaskara i njegovom otvaranju svijetu. Međutim upozorio je na rizik da se otvorenost svijetu pretvori u tobožnju „univerzalnu kulturu“ koja prezire, zastire i potiskuje kulturno nasljeđe svakog naroda. Ekonomska globalizacija ne bi smjela voditi prema kulturnoj homogenizaciji – kazao je Papa. Osim toga, potaknuo je na posebnu pažnju i poštovanje prema lokalnom stanovništvu i podržavanje njegovih inicijativa.
Na kraju je Sveti Otac potvrdio volju i spremnost Katoličke Crkve na Madagaskaru da u stalnom dijalogu s kršćanima drugih denominacija, s pripadnicima drugih religija i sa svim akterima civilnoga društva doprinese rađanju istinskoga bratstva koje će uvijek visoko vrednovati fihavananu i promicati cjeloviti ljudski razvoj, ne isključujući nikoga. S tom nadom molim Boga da blagoslovi Madagaskar i one koji tamo žive, da sačuva vaš prelijepi, miran i gostoljubivi otok te mu podari blagostanje i sreću – zaključio je Papa.
(rv/kmc)