HomevestiDruštveno isključivanje je neprijatelj europskom miru i sigurnosti

Društveno isključivanje je neprijatelj europskom miru i sigurnosti

U Hamburgu je 8. decembra započeo 23. ministarski skup Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, na kojem sudjeluju ministri vanjskih poslova iz 57 država i jedanaest država suradnica. U središtu rasprave su glavne gospodarske i političke teme u današnjem svijetu; u prvom redu, borba protiv globalnoga terorizma i rat u Siriji, te razoružanje i ograničavanje ljudskih prava u brojnim krajevima svijeta. Svetu Stolicu predstavlja nadbiskup Paul R. Gallagher, tajnik za odnose s državama, koji je govorio 9. decembra.

Isključenje je skriveni neprijatelj miru, dakle i sigurnosti. Skriva se iza „svečanih izjava“ rađajući diskriminacije svih vrsta i korupciju, dakle, pomanjkanje pravâ, smrt dostojanstva osobe, strah, pobunu, rat. Taj je lanac zla, koji ima vrlo veliki društveni trošak, oštro osudio nadbiskup Gallagher u govoru na 23. zasjedanju Ministarskoga vijeća Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi.

Isključenje, izvor svih zala

Razni sukobi i dalje traumatiziraju neke krajeve Organizacije, a i stoga jer u nekim slučajevima „Posebne misije“ Organizacije za kontinentalnu sigurnost i suradnju nisu kadre održavati primirjâ ili jamčiti provedbu postignutih dogovora, čemu je primjer Ukrajina, gdje je jedan od „zamrznutih sukoba“ na svjetskoj pozornici – ustvrdio je nadbiskup dodajući:

Rezultat toga je očajni obzor koji očituje zabrinjavajuću i trajnu nazočnost zločina i djela mržnje te raznovrsnih nesnošljivosti. U njemu se ukorijenilo isključivanje i mnoštvo užasa kao što su „trgovina ljudima, prodaja ljudskih organa, spolno izrabljivanje dječaka i djevojčica, ropski rad, zajedno s prostitucijom, trgovina drogom, oružjem, te terorizam i organizirani međunarodni kriminal – istaknuo je nadbiskup.

Žene i religije, tvorci mira

Mir i sigurnost u Europi je pitanje društvenoga i gospodarskog uključivanja, za što Tajnik za odnose s državama žurno zahtijeva „konkretne poteze i hitne mjere. Neke pak izravno navodi, obnavljajući zahtjev da se žene više uključe u „suzbijanje i rješavanje sukoba“, te da se pozitivno gleda na „poticajnu uloga religija“. Ne samo da religije ne treba smatrati „negativnim čimbenikom u društvu“, nadbiskup je istaknuo lažnost te „raširene ideje“, a podsjetio je kako je u Africi i Latinskoj Americi dijalog koji je pokrenuo papa Franjo polučio „obećavajuće ishode“ , također i pismo koje su poljski biskupi 1965. godine uputili njemačkim, a koje je potaknulo pomirbu između dva naroda – primijetio je nadbiskup Gallagher.

Prihvat selioca

Nadbiskup je oštro osudio korupciju (gdje je korupcija, tu ima nasilja, a najviše trpe siromašni), a potom se osvrnuo na dramu selilaštva, koje je također izazvano korupcijom. Selilaštvo je posljedica društvene i gospodarske nejednakosti, oružanih sukoba, ambijentalnih i prirodnih katastrofa, vjerskih i etničkih progona. Onoga koji ostavlja svoju zemlju i ide u drugu, ne treba smatrati prijetnjom stabilnosti i nacionalnoj sigurnosti, niti prepustiti izrabljivanju bezobzirnih osoba. Treba priznati da selioci uvelike doprinose blagostanju zemlje u koju dolaze – ustvrdio je nadbiskup.

Sveta Stolica cijeni napore da se postigne konsenzus oko odluke Ministarskog vijeća glede jačanja dobrog upravljanja i promicanja povezivanja. Konsenzus bi bio vrlo korisno oruđe za učinkovitije sučeljavanje s gospodarskim i društvenim isključivanjem – zaključio je nadbiskup Gallagher.

(rv/kmc)

FOLLOW US ON: