Homelokalne vestiGovor nadbiskupa Stanislava Hočevara na otvorenju Znanstvenog skupa o padu Beograda 1521. godine

Govor nadbiskupa Stanislava Hočevara na otvorenju Znanstvenog skupa o padu Beograda 1521. godine

Mons. Stanislav Hočevar, nadbiskup i metropolit beogradski održao je govor na otvaranju Znanstvenog skupa Pad Beograda 1521. godine i njegove posljedice za hrvatski povijesni prostor, koji donosimo u cijelosti:

OVO JE DAN ŠTO GA UČINI GOSPODIN…

Da, ovo je dan; dan nove svjetlosti i dan novih mogućnosti koje nam je nadahnuo Gospodin…

Veleučeni gospodine rektore,

cijenjena gospodo dekani,

poštovani svi Vi profesori ovoga sveučilišta,

dragi svi djelatnici, poštovani organizatori i predavači na ovome studijskom danu, dragi svi sudionici, studenti, predstavnici medija i različitih ustanova!

Dok sam kao siromašni pastir – bez oca i ikakvih sredstava – napasao domaću živinu po bregovima tako tipičnim za rodnu mi Dolensku, u jednom sam trenutku osjetio da visoko nada mnom sve doslovce bruji i nazire se Vječnost…

Tad sam obećao Gospodinu da ću Mu rado biti u službi povezivanja. Može se reći da je jedna od najvećih povijesnih pobjeda naše Crkve to što je zaživjela tu povezanost – universitas – povezanost između vidljivog i nevidljivog svijeta, čudesnu povezanost između tijela i duha te tako prva koncipirala univerzitet, sveučilište.

Donosim Vam, dakle, najljepše pozdrave i najdublje želje za blagoslovljene domete i visoku studioznost Vaše ustanove. Sv. Papa Ivan VIII. prvi je pismeno zabilježio ime našega grada na slavenskom jeziku: Beograd. Od toga 17. travnja 878. godine pa nadalje, i nasljedovatelji sv. Petra budnim očima prate ovaj grad koji se ponosi posebnim genius-om loci; Ušćem. Ušće je njegovo pravo ime! Nije samo sv. Ivan Kapistran, papin izaslanik, godine 1456. s ostalima obranio slobodu Beograda, nego je za tu slobodu svoj život žrtvovao i blaženi Marko iz Avviana. Papa Pio II. umro je tad u Anconi čekajući vojsku iz Europe, ali ona nije došla. Kao što nije došla ni potrebna pomoć godine 1521. ‒ tad se ta ista Europa našla strahovito podijeljena, boreći se s reformacijom i drugim nutarnjim raskolima. A te nutarnje podjele majke Europe uvijek su bile zlokobne. Trebamo, dakle, činiti sve da nadjačamo ponore podjela, da nadjačamo nečisti zrak samodostatnosti.

Zato s velikom ali nadasve poniznom solidarnošću sudjelujemo u ovome danu i želimo svima obilje nadahnuća i mnoštvo pozitivnih iznenađenja.

Čestitke svima! I hvala Vam!

KMC

FOLLOW US ON: