Homelokalne vestiHrvoje Špehar zaređen za novog đakona Beogradske nadbiskupije

Hrvoje Špehar zaređen za novog đakona Beogradske nadbiskupije

„TEBE JE PRIVUKAO VJEČNI IZVOR LJUBAVI“

Uoči prve nedjelje došašća, u subotu 2. decembra 2017. godine u beogradskoj crkvi Krista Kralja, za vrijeme svečanog euharistijskog slavlja koje je predslavio begradski nadbiskup i metropolit mons. Stanislav Hočevar u zajedništvu s generalnim vikarom nadbiskupije mons. Aleksanrom Kovačevićem, vicekancelarom prečasnim Ivanom Poletom, prijateljima ređenika preč. Ivicom Bačanijem i vlč. Sinišom Paušićem te desetak svećenika koji pastoralno djeluje na području nadbiskupije, red đakonata primio je izv. prof. dr. sc. Hrvoje Špehar.

Nadbiskup Hočevar je na početku homilije istaknuo kako je sam obred đakonskoga ređenja potresan čin kojim se izriče daleko bogatiji sadržaj nego što su svi vjernici to u mogućnosti izraziti svojim bijednim riječima. „Intuitivno otkrivamo da tom gestom izričemo sve što možemo izreći o Bogu, našem Početku i smislu, kao i o nama samima – ograničenim bićima koja su ipak prožeta beskrajnim čeznućima! Dramatičan je to trenutak koji bi pak morao biti neprestano prisutan u našim dušama, a ne samo u nekim izvanrednim trentucima“, poručio je nadbiskup Hočevar osvrnuvši se na poruku liturgijskih čitanja naglasivši da se činom ređenja duhom „svi vraćamo na početke… Na `početke bez početaka` Presvetoga Trojstva; na početke stvaranja Svijeta; na početke Staroga i Novoga zavjeta; ali i na početke naše egzistencije, pa i egzistencije našega brata Hrvoja“. Govoreći o Trojedinom Bogu kao Bogu ljubavi, nadbiskup je naglasio da je Ljubav savršena i da se upravo zbog toga i prelijeva u stvaranje novih bića i novih svijetova. „Ako je disharmonija grijeha udaljila ljude od Trinitarne simfonije, Utjelovljeni Logos u snazi Duha – Životvorca – stvara novi svijet harmonije. Tako Riječ govori, a bića odgovaraju poput Abrahama, Marije iz Nazareta, apostola…“, istaknuo je nadbiskup dodavši kako upravo iz toga Oceana Trojičnog zajedništva ređeniku dolazi glas i upit: „Hrvoje, ljubiš li me?“ Dodao je kako je ljubav vječna te da se rodila u vječnosti da prolazi svekoliku povijest kroz sve vjekove i da se u eshatološkoj punini okrunjuje za vječnost te je pozvao sve vjernike da se stvarno umreže iz vječnosti u vječnost i da sadašnjost iscjeljuju vječnošću.

Nadbiskup je ređeniku poručio da zahvaljuJe Gospodinu što ga nisu privukli samo izvori Sunca, vode i nafte, izvori energenata i zamaljskih resursa, tzv. održivih snaga. „Tebe je privukao Vječni Izvor ljubavi!“, poručio je ređeniku nadbiskup Hočevar potičući ga da bude revan u svojoj službi istaknuvši da siromaštvo među ljudima i toliki slomljenih ljudski odnosi proizlaze iz toga što su ljudi upravo previše u potrazi samo za onim drugim, prolaznim izvorima. Govoreći o zajedništvu kao Zgradi Duha nadbiskup je istaknuo kako jedini zakon djelovanja postaje služenje. „Služenje u ljubavi na nenadmašiv način povezuje makrokozmos i mikrokozmos. I tu se najmanji raduje najvećem, a najveći zna kako je ovisan o najmanjem“, poručio je nadbiskup okupljenima na ređenju, a ređenika pozvao da upravo on po Svetom Redu bude i zvanično nositelj služenja jer je upravo „taj prvi stupanj svećeništva bazična snaga Crkve“.  Nadbiskup je na poseban način ređenika potaknuo da ljudima služiš u istini te da postane poslužiteljem istine i slugom istini. „Možda je danas upravo taj dar Duha Svetoga za nas najpotrebniji. Među sve nas sve više prodire i duhovna i povijesna magla i tama. Istočni grijeh i naši grijesi najprije zatamnjuju naš razum; naše sposobnosti otkrivanja i spoznaje. Najteža posljedica naših grijeha jest sljepoća, magla i tama na putu našeg duhovnog, povijesnog i društvenog napredovanja. Dar služenja istini možda je najzahtjevniji dar“, rekao je nadbiskup dodavši kako tražnje istine nikada nije završeno. „Najgora kazna koja može pasti na Crkvu jest da više ne razlikuje tamu od svjetla i istinu od laži“, zaključio je nadbiskup Hočevar. Govoreći o darovima koje je Bog dao kandidatu za đakonstvo, nadbiskup je ređenika pozvao da te iste darove prihvati i hrabro služi cjelovitoj istini: duhovnoj, moralnoj, povijesnoj, kulturnoj, društvenoj jer „ljubav je uvijek cjelovita, trajna i prožeta neuništivom nadom. Garancija za služenje Istini i istini dobiva se samo ako jesmo i ako ostanemo u potpunom zajedništvu Crkve. Hijerarhijska struktura Crkve treba biti garantom da smo uvijek sveobuhvatni, svima službenici i u svemu donositelji Nade“.

Ordinarij je ređeniku zaželio, poput Izaije, da ga zovu „hrastovima pravde“.. „Pravda je samo tamo gdje ima Sunca Istine – gdje je naš Bog prvo, posljednje i najviše mjesto u našem životu. Ako taj Vječni izvor ima svoje prvo mjesto u nama i među nama; onda će sve imati svoje pravo mjesto, svoju pravu ulogu i sve će biti pravilno osvijetljeno“, rekao je nadbiskup poželjevši da upravo ređenik postane takav hrast pravde na livadama Nadbiskupije te da raste ponizno i hrabro, dosljedno i radosno. „Uvijek nas podiži `prema gore`, ka Suncu Pravde. Raširi dobro svoje `grane služenja` ljudima; gledaj da budeš duhovno jak kao hrast. I to pomoću nje, Djevice Marije, jer ona je već suncem obasjana i mjesec prolaznosti joj je pod nogama…“, poželio je nadbiskup Hočevar novom đakonu Beogradske nadbiskupije Hrvoju Špeharu.

Za dostojnost kandidata za đakonat zajamčio je generalni vikar nadbiskupije mons. Aleksandar Kovačević, a ređenik je na poziv biskupa izrekao svoja obećanja. Nakon svečano otpjevanih litanija svih svetih čime je Crkva zazvala njihovu pomoć nad ređenika, nadbiskup je izrekao posvetnu molitvu, a novog đakona u đakonsko ruho, štolu i dalmatiku, obukli su preč. Ivica Bačani i vlč. Siniša Paušić. U svoje ruke iz nadbiskupovih ruku đakon je primio i knjigu Evanđelja kako bi dostojno i ustrajno mogao navješćivati Riječ Božju.

Euharistijsko slavlje i sam obred ređenja svojim pjevanjem uveličao je župni zbor obogačen koralistima, a ovom je prilikom izvedena i „Misa u čast 900. obljetnice osnutka zagrebačke biskupije“ (Papinska misa) Anđelka Klobučara koju je skladao 1994. godine za misu na zagrebačkom Hipodromu prilikom prvoga pohoda pape Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj.

Hrvoje Špehar rođen je 26. ožujka 1979. u Novoj Gradiški. Sakramente krštenja, euharistije i potvrde primio je u župi Zapolje. Maturirao je na Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, diplomirao teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, diplomirao sociologiju i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, završio poslijediplomski i doktorski studij komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2010. obranio doktorsku tezu „Ideja laičnosti i odnos Crkve i države u suvremenoj Europi: poredbena studija Francuske, Njemačke, Velike Britanije i Hrvatske“, te stekao akademski naslov doktora znanosti. Godine 2006. izabran je za znanstvenog novaka – asistenta na projektu „Socijalna prava izražavanja (religijska, akademska, medijska, stranačka prava…)“ a potom na projektu „Pravni sistem: temeljni problemi“ na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu,  pod vodstvom prof. dr. sc. Ivana Padjena. Od 2008. godine zaposlen je kao znanstveni novak – asistent na znanstvenom projektu „Politički sustav Europske unije, europska politika i europeizacija Hrvatske“ na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, pod vodstvom prof. dr. sc. Damira Grubiše. Od 2011. godine zaposlen je kao docent na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, a od 2017. godine kao izvanredni profesor. Tijekom niza godina izvodi nastavu na kolegijima Država i ustav, Politički sustav Europske unije, Politička teorija europske integracije i Politika i religija. Godine 2012. uvodi novi kolegij i postaje nositelj prvoga Jean Monnet modula za područje političke znanosti u Hrvatskoj, pod naslovom Sekularna Europa: europski sekularni identiteti. Bio je niz godina voditelj poslijediplomskog specijalističkog studija Prilagodba Europskoj uniji: upravljanje projektima i  korištenje fondova i programa EU, predstojnik Centra za europske studije na Fakultetu političkih znanosti, glavni urednik Biblioteke Politička misao, glavni urednik časopisa Europske studije. Na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu provodio je niz znanstvenih projekata, te stekao distinkciju Jean Monnet Chair iz područja europskih studija. Osim znanstvenoga i sveučilišnoga rada bio je više od deset godina glavni liturgijski orguljaš crkve sv. Franje na zagrebačkom Kaptolu, glavni urednik magazina Puls u izdanju Glasa Koncila, autor brojnih emisija iz katoličke teologije na Hrvatskom radiju, i jedan od pokretača redovitih mjesečnih edukacija za civilno društvo iz područja katoličkog socijalnog nauka. Dobitnik je rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu.

(Mihael Sokol/kmc)

FOLLOW US ON: