Konferencija međureligijskog i multietničkog dijaloga „Ljudsko bratstvo – temelj mira i stabilnosti u svijetu“

Zagreb je 4. i 5. februara bio domaćin konferencije međureligijskog i multietničkog dijaloga „Ljudsko bratstvo – temelj mira i stabilnosti u svijetu“ koju su organizirali Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj, Liga muslimanskog svijeta i Hrvatske biskupske konferencije.

Zagreb je 4. i 5. februara bio domaćin konferencije međureligijskog i multietničkog dijaloga „Ljudsko bratstvo – temelj mira i stabilnosti u svijetu“ koju su organizirali Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj, Liga muslimanskog svijeta i Hrvatske biskupske konferencije. Glavni tajnik Lige muslimanskoga svijeta šeik Muhamed bin Abdul Kerim El ‘Issa istaknuo je da ga raduje što se Hrvatska odlučila za promicanje zajedničkoga života, a ne apstraktne teme suživota. Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić podsjetio je na to da je prošle godine, upravo 4. februara 2019., papa Franjo u prigodi prvog posjeta u povijesti Arapskom poluotoku potpisao „Deklaraciju o ljudskom bratstvu za mir u svijetu i zajednički suživot“. Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua pohvalio je inicijativu okupljanja godinu dana od potpisivanja Dokumenta, napomenuvši kako je to snažan znak važnosti međureligijskog dijaloga. Iako je demografski promatrano u Hrvatskoj islamska zajednica relativno mala, velika je čast što je ona pronašla hrabrosti i sposobnosti za organiziranje ovako važnog događaja koji je za Hrvatsku ujedno predivan primjer primjene ostvarivanja prava religijske slobode. „Vjerujem da svi ljudi na svijetu žele živjeti u miru jedni s drugima, kao braća i sestre. I oni koji ratuju govore da to rade kako bi ostvarili mir. Ali kakav to mir može biti ostvaren na kraju rata? Kakav mir mogu osjetiti poraženi? Nametnut mir, bez slobodnog i sporazumnog dogovora te s poštovanjem prema pravdi, samo je primirje koje su poraženi prisiljeni prihvatiti dok u srcima već pripremaju osvetu. Mir koji je rezultat oružanog nasilja nije trajan“, rekao je mons. Lingua, dodajući da istinski mir nastaje samo onda kada se poštuju temeljna prava svih, s naglaskom na poštivanje prava na egzistenciju. „Jedini način na koji možemo konačno pobijediti neprijatelja bez straha da će nam se osvetiti jest da ga pretvorimo u prijatelja. To se može ostvariti jedino ljubavlju“. „Jedini prihvatljivi fundamentalizam je radikalizam ljubavi, a radikalno širenje ljubavi pretpostavlja hrabrost zbog rizika odbijanja, ali to je bolje nego vječno strahovati od osvete”, poručio je apostolski nuncij, a prenijela IKA.

Voditelj Odjela za dijalog s muslimanima pri Papinskome vijeću za međureligijski dijalog mons. Khaled Akasheh nastojao je ponuditi odgovore na pitanje koje su to najbitnije ideje koje podržavaju mir i sigurnost. „Pokušat ću odgovoriti u jednoj riječi: slušanje, da slušamo Boga, koji nas je stvorio jednakim u dostojanstvu, pravima i obvezama te nas poziva da živimo kao braća i sestre. Slušajmo glas čovječnosti, svi smo u blagodati života u ljudskom bratstvu. Potrebno je slušati i krik zemlje, štititi i čuvati naš okoliš na što nas poziva i papa Franjo. Nadalje, ne smijemo prečuti glas siromaha, potlačenih, udovica, žrtava rata, pozvani smo čuvati njihova prava i brinuti se o njima. Slušajmo glas žena koje traže svoja prava u obrazovanju i radu, njihovo pravo da sudjeluju u političkim zbivanjima i oslobode se okova koje su donijele pojedine tradicije, kulture i zakoni koji im uskraćuju ta njihova prava. Slušajmo glas djece, čak i kada nisu u stanju da nam se obrate, ali oni traže zdravu obitelj i zdravstvenu skrb. Ne smijemo dozvoliti da prijetnje virtualnoga svijeta unište njihovo djetinjstvo“, zaključio je vatikanski predstavnik na konferenciji u Zagrebu. U panel-diskusiji sudjelovali su mitropolit SPC zagrebačko-ljubljanski Porfirije Perić, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji Nedžad Grabus, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te pročelnik Katedre fundamentalne teologije KBF-a Sveučilišta u Zagrebu dr. Tomislav Kovač. On je teološki dijalog nazvao najučinkovitijim sredstvom protiv fanatizma, ekstremizma i nasilja čime se potiče upoznavanje vlastite i drugih vjera, a o duhovnom dijalogu kazao je: „Duhovni dijalog omogućuje da vjernici koji su duboko ukorijenjeni s drugim vjernicima podijele svoja duhovna iskustva, molitve, odnos s Bogom, življenje vjere. Takav dijalog uzajamno je obogaćivanje jer se kroz njega promiču duhovne vrijednosti i ideali. Nema ništa uzvišenije nego kada vjernici zajedno stanu u poniznosti”. Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić istaknuo je kako su u današnjem sekulariziranom svijetu potrebni vjernici, oni koji će pokazati da postoje neke vrednote koje su nam zajedničke, a te vrednote daju snagu za život. Život bez perspektive koju čovjeku otvara Bog – prazan je život“.

Predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za ekumenizam i dijalog požeški biskup Antun Škvorčević u svom je izlaganju zahvalio muftiji, akademiku Azizu Hasanoviću na zamisli da se tom konferencijom u Zagrebu, dok Republika Hrvatska predsjeda Vijećem Europske unije, spomenu prve obljetnice „Deklaracije o ljudskom bratstvu za svjetski mir i zajednički život“ potpisane 4. februara 2019. godine u Abu Dhabiju. Pojasnio je da se ona ne bavi onim što kršćane i muslimane razlikuje i dijeli, nego polazi od činjenice da ih međusobno povezuje vjera u jednoga Boga Stvoritelja i poimanje čovjeka kao stvorenog bića koje nadilazi sama sebe. Prema biskupovim riječima, Islamska zajednica prepoznata je kao važan čimbenik u hrvatskom društvu, što je 1916. godine i formalno potvrdio Zakon o priznanju islamske vjeroispovijesti u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. Taj je status u susljednom vremenu tijekom mijena pojedinih političkih sustava dobivao različite izraze. No s demokratskim promjenama 1990. godine i uspostavom neovisnosti države Republike Hrvatske on se artikulirao u novim okolnostima. Među tim okolnostima nemalo značenje imao je i hrvatski obrambeni rat od 1991. do 1995. u kojem su pripadnici Islamske zajednice dali važan doprinos.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović odlikovala je 4. februara široki spektar pojedinaca i ustanova koji svojim radom predstavljaju različite skupine i profesije našeg društva kao i one koji žive izvan granica Hrvatske.

(rv/kmc)