Marijino rođenje je obasjalo čitav svijet
U petak 08.09.2017 godine, vernici Beogradske nadbiskupije svečano su proslavili rođendan Majke Crkve i Majke sviju nas, rođendan Blažene Djevice Marije – Malu Gospu.
Svečana sveta misa koju je uz koncelebraciju don Aleksandra Kovačevića, vikara Beogradske nadbiskupije i župnika crkve Krista Kralja, i fra Ilije Alandžaka, dekana Beogradskog dekanata predvodio preuzvišeni mons. Stanislav Hočevar Beogradski nadbiskup i metropolita, započela je zajedničkom molitvom krunice koju je u 17.30 časova u Marijanumu vodio otac nadbiskup.
Preuzvišeni je svoju homiliju započeo rečima pozdrava uz podsećanje prisutnih vernika i hodočasnika na početak nove pastoralne i školske katehetske godine koju bi svi mi trebali posvetiti majčinskoj brizi Bogorodice, koja svojom ljubavlju bdije nad svima nama. Preuzvišeni je zatim napomenuo važnost vernika – laika u životu Crkve, podsećajući nas na to da je i Blažena Djevica bila vernik-laik, rečima: “Upravo zato jer se rodila Blažena Djevica Marija, koja nije bila svećenica, ali je vršila najveći apostolat, svjetu je stvarno dala- rodila Isusa Krista, njega pratila od začeća pa do njegove smrti, uskrsnuća, njegovog uzašašća na nebo i osobito okupljala apostole u dolaženju Duha Svetoga, te apostole i dalje pratila”. Što je u stvari i naš zadatak, da budemo poput, kako je preuzvišeni rekao “Djevice Marije, u službi Isusa Krista”, bez obzira na pol, ili na to da li nas je Bog pozvao na bračni život, ili život u djevičanstvu, ona nam je pravi i jedini uzor na koji bismo trebali da se ugledamo. Na nju koja “za nas moli”, koja je “slika Crkve, uzor Crkve”, dodao je otac nadbiskup, uvek moramo gledati onako kako dete gleda na majku koja svojom ljubavlju daje pravi primer svojoj deci. Napominjući da je ova godina posvećena i sinodalnom studiju u našim župama, preuzvišeni se dotakao i uticaja savremenih medija, koji nam nudi duhovnu prazninu, ostavljajući mesta samo za ispunjavanje materijalstičkih, niskih nagona, pitajući se “da li ćemo mi koji smo primili taj dar vjere zaboraviti, da smo zato postali sol i kvasac zemlje”, misleći pri tome na naš zadatak da očuvamo svoju veru i ljudskost, kao i na to da nikada ne smemo zaboraviti ko smo i šta smo milošću Božijom pristali da budemo: Isusovi učenici, apostoli, oni koji svojim rečima, ali pre svega delima i životom svedoče Evanđelje, da jesmo deca Božija. Svojim rođenjem Marija je obasjala čitav svijet, postajući tako uzor svim narodima, svih kultura i jezika. Jer ona je “od svog začeća pa sve do smrti bila duhovno slobodna, bez sebičnosti, bez laži, bez grijeha”, dodao je otac nadbiskup podvlačeći da jedino uz pomoć Blažene Djevice Marije možemo postići tu duhovnu slobodu, prateći nju kao primer. Jer jedino tako možemo mi i naša deca biti spremni da odgovorimo na sve izazove koje pred nas stavlja moderni relativistički i materijalistički svet. Ali “ne možete toga sami postići bez zagovora Blažene Djevice Marije, koji je uzor čovjeku”, rekao je monsinjor Hočevar podsećajući nas na važnost vere, čitanja Svetog pisma. Hoćemo li u svojim srcima zadržati sve ono što je lepo i korisno, Bogu milo? Hoćemo li svojim životima biti primer? Ili ćemo se prikloniti vremenu? Ali, niko to ne može sam svojim snagama postići tako nešto ako iz svog života isključi Boga, ako ne traži zagovor Blažene Djevice Marije. Jer kao što dete uvek traži pomoć majke, tako i mi trebamo da tražimo pomoć, zagovor, utehu, primer u Majci svih nas, u Majci Crkve, u Blaženoj Djevici Mariji. Ona, naša Majka je uvek tu za nas, učeći nas kako da budemo ljudi, kako da budemo oni koji uvek otkrivaju potrebe drugih. Ne zaboravljajući da nismo tu gde jesmo zbog nas samih, zbog naše posebnosti, nego zbog drugih, zbog bližnjih. Samo tako ćemo moći da bdijemo nad bolesničkom posteljom svojih roditelja, da pomažemo drugima ne štedeći sebe, da u ljubavi bdijemo nad svojom decom, prateći ih, ali i bližnje čineći to onako kako je Blažena Djevica Marija svugde pratila Isusa.
Na kraju svete mise, nadbiskup Hočevar je blagoslovio decu i roditelje za početak nove školske godine.
(M.A. K./kmc)
