Misa posvete ulja u konkatedrali Krista Kralja u Beogradu

Misa posvete ulja obično se slavi u jutarnjim časovima na Veliki četvrtak, služi je biskup u zajedništvu sa svećenicima čitave biskupije, osim ako nisu sprečeni, svi svećenici bi trebali da budu na toj misi. Ova misa se zove Misa posvete ulja, jer tada biskup blagoslivlja ulja koja će se koristiti tokom cele godine za krštenje, krizmu, bolesničko pomazanje, sveti red i za katekumene. Takođe, tada svi svećenici obnavljaju svoja svećenička obećanja.

Ove godine, misa posvete ulja u Beogradskoj nadbiskupiji, zbog pastoralnih razloga, slavila se na Veliki ponedeljak, 3. aprila, umesto na Veliki četvrtak ujutru kako je to obrednikom i predviđeno. Svečano misno slavlje u konkatedrali Krista Kralja u Beogradu, predvodio je mons. dr Ladislav Nemet SVD, beogradski nadbiskup i metropolit, u zajedništvu sa svim svećenicima Beogradske nadbiskupije.

Nadbiskup Nemet je na samom početku misnog slavlja uputivši pozdrave istakao kako je „sa velikom radošću iščekivao ovaj dan da zajedno sa svojim svećenicima pošto po prvi puta otkako vodi Beogradsku nadbiskupiju predseda Misi posvete ulja“.

U propovedi, nadbiskup Nemet je govorio o svećeničkoj službi i o samom istorijskom razvoju svećeničkog reda, te naglasio da se u Starom Zavetu svećenstvo sticalo rođenjem u određenom plemenu, tako da se nije gledalo na zvanje, nego na etničku pripadnost, a da to nije bilo najbolje svedoči i prorok Izaija koji „sanja o novoj vrsti službenika u izabranom narodu, o takvima, koji će biti pomazani, izabrani po slobodnoj volji Duha Božjega i poslati da propovedaju dobru vest, da teše ljude, da pomažu tamo gde je potrebno“. Nadbiskup Nemet je naglasio da u Novom Zavetu svećenik je pozvan, Bog ga je lično izabrao, te da novi pojam svećenstva sadrži dva bitna elementa: pomazan i poslat da ide, te istakao da je Levijev zadatak bio da čeka ljude u Hramu, da mu donose žrtve, koje su prikazivali u hramu, a „ovaj novi sloj službenika Boga živoga nisu vezani uz hram, nego su vezani za ljude“. Nastavljajući obrazlagati red svećenika, nadbiskup Nemet je naglasio kako je i sam Isus, koji citira proroka Izaiju, sigurno mislio na ovakve službenike ustanovivši red svećenika, a on je pozvao samo apostole, koji su posle tražili đakone, a sami svećenici u današnjem smislu su se javili kasnije, posle smrti svih apostola. Nadalje, govoreći o tome kako je svećenik pomazan ujedno i pozvan od Boga, nadbiskup Nemet je naglasio da svaki svećenik koji živi svoje zvanje poseduje u sebi iskru Božjeg Duha, koji ga je pomazao da ide ka ljudima. Upravo je to zadatak svećenika o kojem govori i papa Franja, da napuste sigurnost kancelariju i idu među narod, da traže izgubljene ovce, ustvrdio je nadbiskup Nemet, te dodao da u ovih nekoliko meseci koliko vodi Beogradsku nadbiskupiju upravo primećuju da takav pastoral treba da se i ovde primeni, jer često čuje da je manje ljudi koji idu u crkvu a kršteni su, zato ih treba tražiti i vratiti u zajednicu, jer možda su oni dobri hrišćani ali ne idu u crkvu. Nadbiskup Nemet je citirajući čitanje iz Knjige Otkrivenja istakao da nas je Isus učinio svećenicima, sve ljude koji su kršteni, a u neku ruku i sve ljude koji su ikada postojali, jer je umro za sve i svima darovao večni život. Ipak, službeničko svećenstvo se razlikuje od opšteg po tome što je zaređeni svećenik pozvan da „radi sa svetinjama, sa sakramentima“ i tu čak sa ograničenjem na samo tri sakramenta koji su povezani sa ovim načinom života: prvi je svećenički red, a ostala dva slede iz svetog reda, a to su Euharistija i oproštaj greha, naglasio je nadbiskup Nemet.

Na kraju propovedi nadbiskup Nemet je govoreći o Sinodi istakao kako ona ide za tim da nađe „jasno razlučivanje između zadataka i službe ređenoga svećenstva od zadataka vođenja Crkve i donošenja odluka. Drugim rečima: sam sakrament ređenja nužno ne dovodi do toga, da sve odluke u Crkvi moraju da donose svećenici ili posvećene osobe“.

Nakon homilije usledila je obnova svećeničkih obećanja.

Na kraju svečanog misnog slavlja nadbiskup Nemet je svećenicima poželeo puno uspeha u pastoralnom radu, posebno u ovim svetim danima Vazmenog trodnevlja, a prisutnim vernicima se obratio sa molbom da mole za svoje svećenike.

Ove godine imamo i četvoricu jubilaraca koji deluju u Beogradskoj nadbiskupiji: fra Benedikt Vujica koji ove godine proslavlja 60. godina svoje svećeničke službe; p. Lojze Letonja koji ove godine proslavlja 45. godina svoje svećeničke službe te preč. Marko Trošt i vlč. Anton Kragol koji proslavljaju 20. godina svoje svećeničke službe.

KMC