Obilježeno stoljeće obnovljene franjevačke prisutnosti u Beogradu
U utorak, 13. oktobra u crkvi sv. Ante u Beogradu, u povodu završetka 100. obljetnice Franjevačkog samostana i župe sv. Ante Padovanskog, predstavljena je monografija: „OBNOVLJENA PRISUTNOST – Sto godina od povratka franjevaca Bosne Srebrene u Beograd”.
Monografiju su predstavili mons. Stanislav Hočevar, nadbiskup u miru i prof. dr. sc. fra Stipo Kljajić, dok je predstavljanje moderirao fra Ilija Alandžak, gvardijan samostana sv. Ante i župnik istoimene župe. Ovom povijesnom događaju nazočili su: kardinal Ladislav Nemet, SVD, beogradski nadbiskup i metropolit, mostarsko-duvanjski biskup i trajni apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić, srijemski biskup mons. Fabijan Svalina te provincijal Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić. Uz više od dvadeset fratara i svećenika, događaju su prisustvovali i predstavnici Srpske pravoslavne crkve, zamjenik veleposlanika Republike Hrvatske u Srbiji doc. dr. sc. Ivan Zeko-Pivač, zamjenik predsjednika općine Zvezdara Radoica Svorcan te brojni vjernici, dok je program glazbeno uveličao Ekumenski muški zbor, Slovenska pojoča družba, Višnja Dimitrijević i Stefan Simonović.
Znanstveni osvrt na povijest i izazove pamćenja
Tijekom predstavljanja knjige, prof. dr. sc. fra Stipo Kljajić otvorio je ključna pitanja o naravi povijesti i važnosti očuvanja kolektivnog sjećanja. Pojasnio je kako su biblijski proroci uveli linearan doživljaj vremena u kojem Bog gospodari poviješću, pri čemu prošlost izravno utječe na sadašnjost, a sadašnjost nepovratno oblikuje budućnost. Taj proročki način razmišljanja prepoznao je i u radu autora monografije – fra Benedikta Vujice, fra Tomislava Brkovića, fra Ilije Alandžaka i Ivana Debeljaka.
Fra Stipo Kljajić je naglasio važnu razliku između povijesti kao stvarnih događaja i historije kao njihova znanstvenog istraživanja. Ukazao je na goleme izazove istinoljubivosti i fragmentarnosti s kojima se povjesničari suočavaju, pohvalivši autore što su objektivno zabilježili i teške trenutke te pogrešne odluke iz prošlosti, uključujući osmansko rušenje samostana 1521. godine. Zaključio je kako ova knjiga nije prostor zlopamćenja, već prosvjetljujućeg pamćenja koje kroz mnoštvo malih, naizgled nebitnih ljudskih detalja sklapa cjeloviti mozaik župne povijesti, potičući vjernike na tihi pijetet i zahvalnost.
Monografija kao životna ispovijest i poticaj za budućnost
U nastavku programa, umirovljeni nadbiskup Stanislav Hočevar izrazio je duboku zahvalnost franjevcima Bosne Srebrene koji već stotinu godina u Beogradu neumorno svjedoče karizmu serafinske ljubavi na povijesnom raskrižju Istoka i Zapada. Naglasio je da predstavljeno djelo nipošto nije tek puki povijesni pregled, već živa ispovijest i izvor evanđeoske nade. Prema njegovim riječima, karizmatski se duh ovdje utjelovio u stvarne ljudske odnose i vrhunsku umjetnost. Unatoč suvremenom dobu obilježenom provizornošću, izrazio je snažnu nadu da će prostor Balkana, potaknut i ovim svjedočanstvom, prodisati snagom pomirenja i stvaralačke konstruktivnosti.
Prisutnima se obratio i provincijal Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić, istaknuvši kako ova obljetnica, koja se znakovito poklapa s 800. obljetnicom preminuća svetog Franje, zorno svjedoči o ustrajnosti i spremnosti na izgradnju mira. Napomenuo je da franjevačko poslanje briše prostorne granice i poziva na otvorenost, dijalog i služenje. Franjevce je opisao kao ljude mostova koji, čvrsto držeći do vlastitog identiteta, duboko poštuju drugoga. Poručio je da monografija ne smije biti samo pogled unatrag, već glasan poziv na odgovornost za sadašnjost i izgradnju zajedničke budućnosti utemeljene na susretu i pomirenju.
Na samome kraju svečanosti, gvardijan fra Ilija Alandžak uputio je iskrenu zahvalu svima koji su na bilo koji način ugradili svoj trud i ljubav kako bi ova monografija ugledala svjetlo dana, ostavljajući trajan pisani trag za generacije koje dolaze.
Uz navedena četiri autora monografije, urednik je prof. dr. sc. fra Ivan Šarčević, a recenzenti fra Kljajić i Jozo Džambo.
Prije predstavljanja monografije biskup Palić blagoslovio je nove vitraje u samostanskoj kapelici, koje je izradio akademski kipar Vlatko Blažanović, a svetu misu u crkvi sv. Ante predvodio je nadbiskup u miru Hočevar. On je u propovijedi potaknuo vjernike da mole za zdravlje Svetog Oca koji je u bolnici kako bi mu Bog dao snagu za daljnje naviještanje Evanđelja. Istaknuo je da je to prioritet Crkve u današnje doba, što je nedavno naglasio i sam papa Leon XIV., kada je bio upitan o tome koji je prioritet Crkve u ovom povijesnom trenutku. „Po uzoru na svetog Franju Asiškog koji se potpuno suživio s Evanđeljem, vjernici su na ovom slavlju pozvani preuzeti zadaću svjedočenja Božje riječi, pazeći pritom na čistoću vlastitoga srca“, zaključio je propovjednik.
KMC

























