Održano zasjedanje Zbora svećenika Beogradske nadbiskupije

U četvrtak, 11. decembra u Ordinarijatu u Beogradu održano je 19. zasjedanje Zbora svećenika Beogradske nadbiskupije. Na početku zasjedanja kardinal Ladislav Nemet, SVD, beogradski nadbiskup i metropolit, predvodio je zajedničku molitvu i uputio pozdrav svim svećenicima, a posebno je pozdravio današnjeg predavača mons. Želimira Puljića, zadarskog nadbiskupa u miru, kojeg je ujedno ukratko i predstavio svećenicima.

U prvom dijelu susreta nadbiskup Puljić je održao predavanje na temu: Europski identitet i kršćanstvo, u kojem je prikazao Europu od mitologije do današnjih dana. U uvodnom, prvom dijelu predavanja nadbiskup Puljić je govorio o tome kako je Europa dobila ime i kako ona ne postoji odvjeka. „Jednom je božica Europa šetala s kolegicama po cvjetnoj livadi, kad se pred njom pojavio zlatni bik s blistavim rogovima, pa ponizno pred njom kleknuo i pozvao neka sjedne na njegova leđa. Kad je ona to učinila, on se bacio u valove, te brzinom dupina pojurio po moru, i doplivao na zapad do otoka Krete. „Novi kontinent” je tako dobio svoje ime – Europa“, rekao ja predavač. Također istakao da su se Grci oduprijeli perzijskom kralju Dariju i porazili ga u bitci kod Maratona 490. godine pr. Kr. i u bitci kod Salamine 480. godine pr. Kr., te da je to bila obrana čovjeka i njegove slobode. Nadalje, u drugom dijelu predavanja nadbiskup Puljić je govorio o širenju kršćanstva od Jeruzalema preko Atene i Rima, naglasivši kako su apostoli primili tu zadaću od Isusa i naviještali vjeru po Europi te zbog toga bili i progonjeni, ali su s lakoćom podnosili nevolje zbog Krista. „Za razumijevanje povijesti Europe i kršćanstva potrebno je imati u vidu tri „znakovita brežuljka“ u tri različita grada: Nekropolu u Grčkoj, Kapitol (danas Campidoglio) u Rimu i Kalvariju u Jeruzalemu“, rekao je nadbiskup Puljić. U trećem dijelu predavanja nadbiskup Puljić je govorio o oblikovanju Europe do kraja prvog milenija te naglasio da je veliko značenje u doprinosu oblikovanja Europe dao sv. Benedikt, koji je pokazao kako raditi i živjeti od rada, dok se Europa nalazila u borbama, pljačkama…, a krajem prvog milenija tri čovjeka koji su dobro surađivali i dali svoj doprinos oblikovanju Europe. „To su bili političar car Oton III (980-997), papa Silvestar II, znanstvenik i pastir sveopće Crkve, te mučenik biskup Vojtjeh-Adalbert“, rekao je nadbiskup Puljić te naglasio da je car Oton odustao od pokoravanja i germanizacije Slavena, a biskup Adalbert je ponudio evangelizaciju Češke, Moravske i Poljske, čime se nazire zajednica različitih naroda. U četvrtom dijelu nadbiskup Puljić je govorio o duhovnoj krizi Europe na kraju drugo milenija svoje povijesti.  Istakao je misli Maxa Schelera, koji navodi: „U svojoj dugoj povijesti jedincato razdoblje u kojem je čovjek sam sebi postao problematičan“, te misli Georga Bernanosa koji navodi: „Vidi svijet koji se izgrađuje, ali u njemu, ajme, nije pretjerano ustvrditi, kako čovjek neće moći živjeti. Moći će živjeti, ali uz uvjet da bude sve manje čovjek“, te zaključio da se vidi kako su čovjek i Europa u Krizi. Predavač je istakao da su podjele iskazane u 20. stoljeću u političkim konfrontacijama nacionalsocijalizma i boljševizma, fašizma i komunizma, a „željezna zavjesa“ postala je simbol razdijeljenosti duha, pameti i srca Europe. U posljednjem, petom dijelu predavanja predavač je govorio o kršćanskoj ponudi Europi početkom trećeg milenija njezine povijesti. Nadbiskup Puljić je istakao da su nakon Drugog svjetskog rata političari počeli ujedinjavat Europu. „Sastali su se Robert Schuman, Konrad Adenauer i Alcide De Gasperi, kao politički predstavnici Francuza, Nijemaca i Talijana. Budući da su počeli planirati ujedinjenje Europe na temelju zajedničke kršćanske baštine, nazvali su ih „utemeljitelji ujedinjene Europe“. Oni su, naime, uz načela pomirbe, pravde, solidarnosti, slobode i ljudskog dostojanstva, isticali i uvažavali „ulogu religijskih i filozofskih sustava i stavova u životu ljudi, kao i u stvaranju identiteta“. A o tome su neumorno zborili i Rimski Prvosvećenici: od Pija XII., Ivana XXIII,  Ivana Pavla II., do Benedikta XVI. i pape Franje“, rekao je nadbiskup Puljić i u prilog ovome citirao govor pape Ivana Pavla II. u Santiagu de Compostela 1982. godine: „Zato ja, Ivan Pavao II, sin poljskog naroda, koji je slavenski među Latinima i latinski među Slavenima; ja, nasljednik svetoga Petra i pastir sveopće Crkve vičem tebi stara Europo s ljubavlju: Pronađi sebe! Budi svoja! Otkrij svoje početke! Oživi svoje korijene! Povrati se životu!“, te istakao da je upravo papa Ivan Pavao II. počeo govoriti o cjelovitoj Europi od Portugala do Urala. Nadbiskup Puljić je zaključio svoje predavanje mišlju pape Benedikta da je „europska kultura rođena iz susreta vjere i razuma“ i mišlju pape Franje „da sadašnji narodi zajedno grade Europu koja ne počiva na ekonomiji, nego na svetosti ljudske osobe i na njezinim nepovrjedivim vrijednostima; Europu koja kontemplira nebo i teži k uzvišenim idealima, te sigurno korača ovom zemljom kao dragocjeni orijentir za čitavo čovječanstvo“.

Nakon predavanja kardinal Nemet je zahvalio predavaču i konstatirao da Europa ima velike mogućnosti, ali da je malo odvažnih ljudi koji mogu nešto promijeniti.

Nakon predavanja uslijedio je drugi dio susreta s aktualnim obavijestima u nadolazećem periodu u Nadbiskupiji, a potom su se svećenici pomolili u crkvi Krista Kralja i susret je završen zajedničkim objedom.

KMC