Papa članovima Rimske kurije govorio o potrebi reforme
Božić je svetkovina poniznosti Boga koji ljubi, Boga koji remeti naša logička očekivanja – kazao je papa Franjo u svom božićnom obraćanju Rimskoj kuriji. Na Božić – nastavio je – pozvani smo reći „da“ svojom vjerom, i to ne Gospodaru svemira, pa ni najuzvišenijim idejama, već upravo ovom Bogu koji je ponizni ljubitelj.
U svojem se govoru Rimskoj kuriji Sveti Otac – kao i u prethodna dva božićna obraćanja – osvrnuo na temu reforme Kurije, predstavljajući pritom okvir, načela reforme i korake koji tek trebaju uslijediti. Papa je kazao: Budući da Kurija nije nepokretni birokratski aparat, reforma je iznad svega znak života, znak Crkve koja napreduje na svom hodočasničkom putu, znak žive Crkve te je upravo iz razloga što je živa – semper reformanda, u stalnoj potrebi reforme.
Istaknuo je da se reforma mora su-obličiti Radosnoj vijesti koja se treba radosno i hrabro naviještati svima, posebno siromašnima, potrebitima i odbačenima. Reforma se mora voditi ekleziologijom koja je usmjerena prema dobru i služenju, kao što je služba rimskog biskupa. Kazao je da cilj reforme nije estetski – kao da se radi o zatezanju lica (fejsliftingu); u Crkvi se, naime, ne trebamo brinuti toliko zbog bora, već zbog mana.
Papa je rekao da će reforma Kurije doživjeti uspjeh samo ako ljudi koji tamo rade, budu obnovljeni, a ne jednostavno zamijenjeni. Stalna formacija nije dovoljna – nastavio je – potrebno nam je također i iznad svega, stalno obraćenje i čišćenje. Bez promjene mentaliteta, nastojanja oko praktičnog napretka će biti uzaludna.
Sveti Otac je kazao da je protivljenje procesu reforme zdravo – pod pretpostavkom da svoj izvor nema u zlim namjerama. Opisujući tri vrste opiranja, Papa je rekao da se otvoreno protivljenje rađa iz dobre volje i iskrenog dijaloga, a skriveno protivljenje dolazi iz prestrašena i otvrdnuta srca koje se zadovoljava ispraznom retorikom, – to su ljudi koji govore da su spremni na promjenu, ne želeći zapravo da se išta promijeni. Tu je i zlobno protivljenje koje se pojavljuje u obmanutim umovima i dolazi do izražaja kada vrag nadahnjuje zle namjere… [koje] se skrivaju iza riječi samoopravdanja, a često i optuživanja. No, odsutnost bilo kakve reakcije, znak je smrti – poručio je Papa. Prema tome, primjeri dobrog opiranja – pa i onoga koji nije tako dobar – nužni su te ih se treba saslušati, dočekati ih te im omogućiti da se izraze.
Papa Franjo je potom izložio načela reforme: osobna odgovornost odnosno potreba osobnog obraćenja, pastoralna briga, misionarski duh (kristocentričnost), jasna organizacija, bolje funkcioniranje, modernizacija, trezvenost, supsidijarnost, sinodalnost, katolicitet, profesionalnost i stupnjevitost (razlučivanje).
U posljednjem dijelu Papa je govorio o dosad učinjenim koracima u reformi. Spomenuo je uspostavljanje Vijeća devet kardinala kao i reformu Vatikanske banke. Također su osnovani Povjerenstvo za zaštitu maloljetnika te četiri nova dikasterija: Tajništvâ za gospodarstvo i komunikacije, Dikasterij za laike, obitelj i život te Dikasterij za promicanje cjelovitog ljudski razvoj. Na kraju je još jednom ponovio da je Božić svetkovina poniznosti Boga koji ljubi te je prisutnima poželio blagoslovljen Božić i sretnu novu 2017. godinu.
(rv/kmc)
