HomevestiPapa Franjo o kršćanskom doprinosu budućnosti Europe

Papa Franjo o kršćanskom doprinosu budućnosti Europe

Papa Franjo se prekjučer poslijepodne obratio sudionicima konferencije na temu „Ponovno promišljanje Europe: Kršćanski doprinos budućnosti europskoga projekta“, a koju je organiziralo Vijeće biskupskih konferencija Europske unije (COMECE). Značajno je – rekao je Sveti Otac – da je svrha ovoga susreta prije svega bila dijalog koji se obavlja u duhu otvorenosti i slobodi poradi obostranog obogaćenja. Govoreći o „kršćanskom doprinosu“ budućnosti europskoga kontinenta, Papa je kazao kako to znači promišljanje o našem zadatku, kao kršćani danas, u zemljama koje su stoljećima bile oblikovane vjerom.

Počevši s likom svetoga Benedikta, zaštitnika Europe, papa Franjo se na poseban način usredotočio na dva glavna doprinosa kršćana Europi i koje joj mogu ponuditi u budućnosti. Prvi, a možda i najveći doprinos koji kršćani mogu dati Europi jest podsjetiti ju kako ona nije skup statistika ili ustanova, već je sačinjena od ljudi. Drugi važan doprinos povezan je s prvim: Priznati da su drugi osobe znači vrjednovati ono što nas sjedinjuje s njima. Biti osoba povezuje nas s drugima, čini nas zajednicom. Prema tome, drugi je doprinos pomoći obnoviti taj osjećaj pripadanja zajednici.

Papa je objasnio da je obitelj, ta osnovna zajednica, mjesto gdje prvotno dolazimo do razumijevanja jedinstva u različitosti. Obitelj je skladno jedinstvo razlikâ između muškarca i žene, koje postaje snažnije i autentičnije u onoj mjeri u kojoj je plodonosno, sposobno otvoriti se životu i drugima. Šira društvena zajednica je slična i to na taj način da je u stanju cvjetati kada je otvorena različitostima i darovima svake osobe unutar zajednice. Osoba i zajednica su tako temelji Europe, a „cigle“ te strukture su dijalog, uključivost, solidarnost, razvoj i mir.

Papa Franjo je zaključio svoj govor navodom iz Poslanice Diognetu, kršćanskom spisu iz 2. stoljeća, u kojem autor piše da „što je duša u tijelu to su kršćani u svijetu“. U naše dane – nastavio je Sveti Otac – kršćani su pozvani oživjeti Europu i njezinu savjest, ne zauzimanjem mjestâ, nego stvaranjem procesa koji su sposobni probuditi nove energije u društvu. Papa se potom ponovno osvrnuo na svetoga Benedikta, istaknuvši da on nije bio zainteresiran da zauzima mjestâ u izgubljenom i zbunjenom svijetu. Benedikt je potpomognut vjerom gledao prema naprijed, te je u malenoj pećini u Subiacu donio na svijet zarazni i neodoljivi pokret koji je promijenio lice Europe.

A na kraju je Sveti Otac izrekao sljedeću molitvu: Neka nama, kršćanima ovoga vremena, sveti Benedikt, taj „poslanik mira, promicatelj jedinstva, učitelj civilizacije“, očituje kako je radosna nada, koja proistječe iz vjere, sposobna promijeniti svijet.

(rv/kmc)

FOLLOW US ON: