Papa Franjo primio članove zajednice Papinskoga maronitskog zavoda

Nećete biti pozvani obavljati neku dužnost, nego živjeti poslanje ne štedeći se, bez mnogo računice, bez ograničenja u raspoloživosti – rekao je papa Franjo članovima zajednice Papinskoga maronitskog zavoda, s kojima se susreo 16. februara u Vatikanu. Kako ne bismo bili obuzeti kulturom privremenosti i privida, trebamo razviti antitijela protiv mondenosti i osrednjosti – objasnio je Papa. Ljudsko bogaćenje koje primate nije nagrada – istaknuo je obraćajući se posebice studentima zavoda – a još je manje dobro koje valja učiniti plodonosnim poradi vlastite karijere; ono je, naime, blago namijenjeno vjernicima – istaknuo je Papa.

 

Narod kojeg valja utješiti

Sveti je Otac potom napomenuo da je naše vrijeme, u kojemu ne nedostaje patnje i opasnostî, također puno nade. Narod koji će vam biti povjeren, dezorijentiran zbog nestabilnosti koja se, nažalost, i dalje odražava na Bliskom istoku, tražit će u vama pastire koji će ih utješiti; pastire na čijim će usnama biti Isusova riječ, i čije će ruke biti spremne obrisati suze i pomilovati trpeća lica; pastire koji neće misliti na sebe i na vlastite interese; pastire koji se nikada neće obeshrabriti, jer svakoga dana iz euharistijskoga Kruha crpe slatku snagu ljubavi koja ih jača; pastire koji se ne boje toga bi ih narod mogao „pojesti“, kao dobar kruh ponuđen braći – istaknuo je Papa.

 

Ne izgubiti Isusa iz vidika

Na kušnju da se djeluje na način svijeta, tražeći tko je snažan, a tko slab, valja reagirati – prema Papinim riječima – vraćajući se odmah na korijene, na Isusa koji se odrekao uspjeha, slave, novca, jer jedino blago koje je usmjeravalo njegov život bila je Očeva volja: naviještati spasenje svim narodima, i životom objavljivati Božje milosrđe. To može promijeniti povijest – istaknuo je papa Franjo te dodao – A sve započinje time da ne izgubimo Isusa iz vidika. Krist je put, i nema drugog puta.

 

Mir i mladi

Na kraju je Sveti Otac istaknuo dvije želje, od kojih se prva odnosi na mir. Danas su bratstvo i integracija hitni izazovi koji se ne mogu više odgađati – rekao je te napomenuo – a s tim u vezi Libanon, osim što može mnogo reći, ima i posebni poziv za mir koji treba ostvariti u svijetu. Među djecom vaše zemlje, posebno ćete vi biti pozvani služiti svima kao braća, osjećajući se prije svega braćom svih ljudi.

Druga se Papina želja odnosi na mlade. Kao Crkva želimo ih sve više imati na srcu, pratiti ih s pouzdanjem i strpljenjem, posvećujući im dovoljno vremena i slušajući ih. Mladi su obećanje budućnosti, najozbiljnije ulaganje za vašu službu – istaknuo je papa Franjo.

 

Povijest Papinskoga maronitskog zavoda

Papinski maronitski zavod je ustanovljen 27. juna 1584. godine, papinskom bulom „Humana sic ferunt“ koju je potpisao papa Grgur XIII., kako bi primao maronitske klerike koje je Patrijarh slao u Rim na studij filozofije i teologije, u pripravi za svećeništvo. U XVI. je stoljeću – podsjeća se na web stranici zavoda – maronitska Crkva bila zatvorena među planinama Libanona i izolirana, ne samo od Rima, nego i od ostatka kršćanskoga svijeta.

Kroz stoljeća su mnogi intelektualci i pastiri, pozvani na dvorove europskih vladara u Europi i na Istoku kao prevoditelji i veleposlanici, primili formaciju u toj ustanovi. Zahvaljujući dragocjenom prinosu bivših studenata, 1585. godine su se počele tiskati i prve liturgijske knjige na sirijskom i arapskom jeziku.

Zavod je bio tri puta zatvaran: 1798. godine, kada su francuske trupe okupirale Rim; zatim 1906. godine zbog nedostatka studenata, te 1939. godine zbog početka Drugoga svjetskog rata. Šezdeset godina nakon tog posljednjeg zatvaranja, zavod je ponovno otvoren na izričitu želju kardinala Mar Nasrallaha Boutrosa Sfeira. Zavod je crkvena ustanova kojoj je zadaća odgoj i obrazovanje; povezan je i ovisan o Maronitskom antiohijskom patrijarhatu, te djeluje u izravnoj nadležnosti Maronitskoga patrijarhata i pod okriljem Apostolske Stolice.

(rv/kmc)