Papa Franjo u Malmöu: Jedinstvo kršćana je prioritet
Uviđamo da je među nama mnogo više toga što nas ujedinjuje od onoga što nas dijeli – rekao je papa Franjo tijekom ekumenskoga događaja održanoga 31. oktobra u Ledenoj areni u Malmöu, u Švedskoj, na kojemu su nazočni bili predstavnici i izaslanici kršćanskih vjeroispovijesti. Papa se u svojemu govoru, održanom nakon četiri svjedočanstva, osvrnuo na vrlo aktualna pitanja – od okoliša do drame izbjeglicâ i zemalja u kojima se vode ratovi.
Jedinstvo kršćana je prioritet, a započeti put kako bismo ga postigli, već je veliki Božji dar – rekao je među ostalim Sveti Otac, koji je u arenu stigao u otvorenom automobilu, zajedno s predsjednikom i tajnikom Svjetskoga luteranskog saveza, biskupom Munibom A. Younanom i velečasnim Martinom Jungeom, te s kardinalom Kurtom Kochom, predsjednikom Papinskoga vijeća za promicanje jedinstva kršćana. U govoru, koji je održao na španjolskom jeziku, Papa je zahvalio Gospodinu za tu zajedničku komemoraciju 500 godina od Reforme, katolici i luterani okupljeni skupa „u duhu zajedništva“.
Naš je dijalog omogućio da produbimo uzajamno razumijevanje, da potaknemo međusobno povjerenje i potvrdimo želju za hodom prema potpunom zajedništvu. Jedan od plodova dijaloga jest upravo suradnja među različitim organizacijama Katoličke Crkve i Svjetskoga luteranskog saveza – rekao je papa Franjo te istaknuo kako zahvaljujući tom novom ozračju razumijevanja, Međunarodni Caritas i World Service Svjetskoga luteranskog saveza (međunarodno priznata grana Svjetskoga luteranskog saveza usredotočenoj na humanitarnu pomoć i razvoj, op. ur.) potpisuju zajedničku izjavu o sporazumima, u svrhu promicanja ljudskoga dostojanstva i socijalne pravednosti. Upravo su to bile teme o kojima je Papa govorio na tom ekumenskom događaju.
Neka kršćani budu dosljedni vjeri i neka poštuju stvoreno
Papa Franjo se potom osvrnuo na četiri svjedočanstva iznesena prije njegova govora. Prvo je svjedočanstvo dala Pranita, mlada Indijanka, koja se bavi okolišem, nakon što je u svojoj zemlji vidjela katastrofe prouzročene poplavama i ciklonima. Dijelim s tobom tvoje zaprepaštenje zbog zloporabâ koje uništavaju planet – rekao je Papa. Kako si dobro podsjetila, najteže posljedice često se odražavaju na najranjivijima, i onima s najmanje sredstava, koji su primorani iseliti se kako bi se spasili od utjecaja klimatskih promjena. Kako kažu u mojoj zemlji: ‘Na završetku velikoga slavlja na kraju ga plaćaju siromašni’ – rekao je Papa ističući da smo svi odgovorni, a posebno kršćani, koje je potaknuo da budu dosljedni vjeri, te da njeguju sklad sa stvorenim.
Mir u Kolumbiji: bitno je da kršćani budu ujedinjeni poradi zajedničkoga zauzimanja
Osvrnuvši se na svjedočanstvo msgr. Héctora Gavirije, ravnatelja Caritasa u Kolumbiji, Papa je istaknuo da je dobra vijest znati da se kršćani ujedinjuju kako bi potaknuli zajedničke društvene postupke općega interesa. Tražim od vas posebnu molitvu za tu divnu zemlju, kako bi se uz suradnju svih ljudi konačno postigao mir.
Zauzimanje za djecu bez roditelja i onu u izbjegličkim kampovima
Vrlo je snažno bilo svjedočanstvo Marguerite Barankitse iz Burundija, koja je usvojila sedmoro djece, a kada se počeo provoditi genocid, zauzela se u organizaciji Maison Shalom, kako bi pomogla djeci bez roditelja, i kako bi podigla naraštaj sposoban prekinuti lanac nasilja. Papa je istaknuo njezino zauzimanje za mir i trud po kojemu se na tisuće djece može školovati, rasti i ojačati zdravlje. Zahvalio joj je također za njezino ustrajno prenošenje poruke mira, čak i u izgnanstvu, u Ruandi.
Govoreći potom o svjedočanstvu Rose Lokonyen, iz Južnoga Sudana koja sada živi u Keniji kao izbjeglica, te napominjući da je bila članica momčadi izbjeglica na Olimpijskim igrama, Papa je istaknuo da je znala izvući korist iz talenta koji joj je Bog darovao kroz sport, ulažući svoju snagu u plodan život, i hrabreći djecu da se vrate u školu.
Papa Franjo je potom zahvalio svim vladama koje pomažu izbjeglima i prognanima, i onima koji traže azil. Za nas, kršćane, to je prioritet – ići u susret odbačenima, jer ih je odbacila njihova domovina, i marginaliziranima u našem svijetu, te učiniti dodirljivom nježnost i milosrdnu ljubav Boga koji nikoga ne odbacuje, nego prihvaća sve. Od nas se kršćana danas traži da budemo protagonisti ‘revolucije nježnosti’ – istaknuo je Papa.
Dramatično stanje u Siriji i nada da će svatko učiniti gestu pomirenja
Posljednje su se Papine misli odnosile na svjedočanstvo kaldejskoga biskupa iz Aleppa, msgr. Antoinea Audoa. U Siriji, gdje se ne poštuju ni najosnovnija prava, osobe koje ostaju tamo kako bi pružale pomoć, doista – prema Papinim riječima – čine herojske geste. Uistinu je za divljenje što ti, dragi brate, i dalje radiš usred brojnih opasnosti kako bi nam prikazao dramatično stanje Sirijaca. Svatko od njih je u našem srcu i našoj molitvi – rekao je Sveti Otac.
Zazivamo milost obraćenja srdaca onih koji su odgovorni za sudbinu ljudi na tom području – kazao je papa Franjo te na kraju izrazio nadu da će ta svjedočanstva potaknuti na veće jedinstvo u djelovanju, te da će svi po povratku kući ponijeti sa sobom obvezu da svakoga dana učine gesta mira i pomirenja, kako bismo svi bili hrabri svjedoci vjerni kršćanskoj nadi.
(rv/kmc)
