Papa Međunarodnom teološkom povjerenstvu: Pozvani ste iznijeti evanđelje na svjetlo
Pedeset godina nakon ustanovljenja, po želji svetoga Pavla VI., Međunarodno teološko povjerenstvo proslavilo je tu obljetnicu audijencijom kod pape Franje koji ih je potaknuo da iznesu evanđelje na svjetlo dana kroz vjeru i kulturu
Da se teologija rađa i raste „na koljenima“ nije nov pojam u Papinom učiteljstvu. Ponovno je to papa Franjo očitovao u govoru teolozima, članovima Međunarodnoga teološkog povjerenstva, koje je primio povodom 50. obljetnice njihova djelovanja, razmišljajući o bitnoj činjenici – kako bi pomogla poslanju Crkve, teologija treba posjedovati „dah evanđelja“, te stoga ne djelovati apstraktno, nego privlačiti svojom sposobnošću za uključivanje vjerske visine u svakodnevni život.
Most između teologije i učiteljstva
Upravo je to želio papa Montini kada je, 11. aprila 1969. godine ustanovio to povjerenstvo. Temeljna je ideja bila – rekao je papa Franjo spominjući i dugu poruku Benedikta XVI. napisanu za tu prigodu – da rad stručnjaka pozvanih u povjerenstvo uspostavi novi most između teologije i učiteljstva, kako se ne bi izgubilo „plodno“ vrijeme Sabora. Povjerenstvo je mjesto razgovora u kojemu različitost kulturā i crkvenoga života obogaćuje poslanje koje je Sveta Stolica povjerila Zboru za nauk Crkve – istaknuo je papa Franjo.
U odnosu na evanđelje imate ‘stvarateljsko poslanje’ – rekao je Papa te objasnio – pozvani ste iznijeti evanđelje na svjetlo. Doista, vi dajete da se čuje to što Duh danas govori Crkvi u različitim kulturama, kako bi se istaknuli uvijek novi vidici neiscrpnoga Kristova Otajstva (…) Osim toga, pomažete prve korake evanđelja: pripremate mu put, tumačeći vjeru za današnjega čovjeka, kako bi ju svatko osjetio bližom i kako bi osjetio zagrljaj Crkve, kako bi osjetio da je uzet za ruku tamo gdje se nalazi i da ga se prati da okusi slatkoću kerigme i njezine vječne novosti. Na to je pozvana teologija; ona nije istraživanje života s katedre, nego utjelovljenje vjere u životu – istaknuo je Papa.
Snažna molitva za „tumačenje“ Boga
Nakon 50 godina intenzivnoga rada još valja prijeći dug put, ali povjerenstvo će tako ispuniti vlastiti poziv da bude uzor i poticaj za sve one – laike i kler, muškarce i žene – koji se žele posvetiti teologiji. Jer – istaknuo je Papa – Jedino lijepa teologija, koja poštuje evanđelje i koja se ne zadovoljava time da je samo funkcionalna, privlači.
Za ostvarivanje dobre teologije ne treba nikada zaboraviti dvije dimenzije ustanovljene za nju. Prva je duhovni život; samo se u poniznoj i ustrajnoj molitvi, u otvaranju Duhu Svetomu, može shvatiti i protumačiti Riječ i činiti Očevu volju. Teologija se rađa i raste na koljenima! – istaknuo je Papa. Druga je dimenzija crkveni život; osjećati u Crkvi i s Crkvom (…) Teologija se ne ostvaruje kao pojedinac nego u zajednici, u službi svima, kako bi se dobar okus evanđelja širio na braću i sestre našega vremena, uvijek nježno i u poštovanju.
Sinodalnost – stil trećega tisućljeća
Papa je u govoru spomenuo i dva važna dokumenta koje je u posljednjih pet godina pripremilo Teološko povjerenstvo. Prvi, posvećen sinodalnosti, potaknuo je Papu na posebnu pozornost i zahvalnost za obavljeni posao koji podupire njemu vrlo dragu temu, a koju smatra stilom koji Gospodin očekuje od Crkve trećega tisućljeća.
Danas se misli da sinodalnost znači uzeti se za ruku i krenuti na put, slaviti s mladima ili ispitivati mišljenja, poput: „Što se misli o ređenju ženā?“ Uglavnom se tako radi, zar ne? – upitao je Papa te istaknuo – Sinodalnost je crkveni put koji ima dušu, a to je Duh Sveti. Bez Duha Svetoga nema sinodalnosti.
Vjerska sloboda gradi mir
Drugi dokument, posvećen vjerskoj slobodi, isto je važan jer – kako je rekao Sveti Otac – razmatra različite načine na koji ju se danas shvaća. S jedne strane ima onih koji ju još uvijek sprječavaju ili joj se otvoreno suprotstavljaju, lišavajući ljudsko biće neusporedivoga prava, a s druge pak strane kruži ideja o „etički neutralnoj“ državi koja bi, u nekoj dvosmislenoj fluidnosti, također mogla dovesti do nepravedne marginalizacije religijā u građanskom životu, na štetu općega dobra (…) Naprotiv, iskreno poštovanje vjerske slobode, koje se njeguje u korisnom dijalogu između države i religijā, te među samim religijama, veliki je prinos miru i dobru svih ljudi – istaknuo je papa Franjo.
(rv/kmc)