Papa o međugorskim ukazanjima…
Na povratku iz Portugala, Sveti Otac je kao i obično, odgovarao na novinarska pitanja. U emisiji donosimo ona aktualnija…
* * * * *
Na pitanje o eventualnoj reviziji tumačenja fatimske poruke, Papa je odgovorio niječno i rekao „Vjerujem da je u svoje vrijeme kardinal Ratzinger – tada prefekt Kongregacije za nauk vjere – sve potanko objasnio.
Na zapažanje kako je jučer od vjernika tražio da „poruše sve zidove“, a 24. maja se ima sastati s američkim Predsjednikom koji prijeti izgradnjom zidova i koji je pomalo protivan njegovoj riječi; te što misli o dosadašnjoj politici predsjednika Trumpa odnosno, što očekuje od susreta s njime, Sveti Otac je odgovorio:
„Nikad ne donosim sud nad osobom, a da ju prethodno nisam saslušao. Vjerujem da to ne treba činiti. U našem će razgovoru stvari izaći na vidjelo; ja ću kazati što mislim; on će također kazati ono što on misli, ali nikada nisam htio donositi sud, a da prethodno ne čujem osobu – ponovio je Papa.
Što se tiče mojih očekivanja od šefa države koji misli drugačije od mene – kazao je papa Franjo – uvijek ima vratâ koja nisu zatvorena. Tražiti vratâ koja su tek odškrinuta; pa ući na njih i razgovarati o zajedničkim stvarima i ići naprijed, korak po korak. Mir je umješnost: izgrađuje se svaki dan. Prijateljstvo među osobama, međusobno upoznavanje, povjerenje jesu umješnost; to je nešto što se čini svaki dan. Poštovanje drugoga; reći ono što se misli, ali s poštovanjem; i hoditi zajedno. Netko misli na jedan način, netko na drugi. Ali reći i biti vrlo iskren u pogledu onoga što se misli – objasnio je Sveti Otac.
Na pitanje što misli o Međugorju i tamošnjim ukazanjima Sveti Otac je odgovorio: Sva ukazanja – ili navodna ukazanja – spadaju na privatnu sferu; ne pripadaju javnom i redovitom Učiteljstvu Crkve. Što se Međugorja tiče, spustimo se na zemlju. Bilo je osnovano povjerenstvo kojemu je predsjedao kardinal Ruini, osnovao ga je Benedikt XVI. Ja sam, koncem 2013. ili početkom 2014. godine, od kardinala Ruinija dobio rezultate.
Povjerenstvo se sastojalo od vrsnih teologâ, biskupâ, kardinalâ – zaista izvrsnih. Ruinijev izvještaj je vrlo dobro načinjen. Kasnije je bilo nekih nedoumica u Kongregaciji za nauk vjere te je Kongregacija prosudila prikladnim svakom od članova kongresa, poslati čitavu dokumentaciju, pa čak i onu koja je izgledala protivna Ruinijevu izvještaju. Mišljenja su razmotrena i sva naglašavaju vrijednost Ruinijevog izvještaja.
U načelu treba razlikovati tri stvari. O prvotnim ukazanjima djeci, izvještaj manje-više kaže kako treba nastaviti s proučavanjem. Oko ukazanja – navodnih sadašnjih ukazanja – izvještaj ima određene nedoumice. Osobno mi je draža Gospa-Majka, naša Majka, od Gospe-šefice telegrafskog ureda, koja svaki dan šalje poruku u određeni sat – to nije Isusova Mama. Ta navodna ukazanja nemaju veliku vrijednost. No, to kažem kao osobno mišljenje. Tko misli da Gospa može reći: „Dođite, jer sutra u taj i taj čas ću tom vidiocu dati poruku!“, to ne. U Ruinijevu se izvještaju razlikuju dva tipa ukazanja – kazao je papa Franjo.
Treće, sama jezgra Ruinijevog izvještaja jest duhovni i pastoralni vidik. Narod koji tamo ide i obraća se; narod koji susreće Boga i koji mijenja svoj život. Taj duhovno-pastoralni vidik ne može se nijekati. Kako bi se stvari vidjele sa svim tim podacima, s odgovorima koje su mi poslali teolozi, imenovan je biskup; izvrstan zbog svog iskustva –da izvidi kako se razvija pastoralni vidik. A poslije će se o tome kazati koja riječ… – rekao je Papa.
(rv/kmc)
