Papa: Poruka sudionicima Simpozija o gospodarstvu
Da se preispita gospodarstvo, valja krenuti od svakodnevnih malih odabira koji se tiču sviju, solidarno rabiti dobra, skrbeći o stvorenome i vodeći računa o siromaštvu obitelji koje žive uz nas; to je srž Papine poruke sudionicima Simpozija o gospodarstvu, koji se pod pokroviteljstvom Zbora za posvećeni i društva apostolskoga života održava (26. novembra) na Papinskom sveučilištu Antonianum u Rimu. Oko tisuću ekonoma raspravlja na temu „Preispitati gospodarstvo u vjernosti karizmi“.
U poruci Sveti Otac razmišlja o tri glavne riječi sadržane u geslu Simpozija. Karizme u Crkvi nisu „nešto statično i ukočeno“, već trebaju dobrim djelima oplođivati povijest. Govoriti o karizmi, znači govoriti o daru, besplatnosti i milosti, to potvrđuje korijen riječi – ‘haris’: Ako neko društvo nema toga dara, onda je nehumano; gospodarstvo s etičkog i antropološkoga gledišta nikad nije neutralno, a ako ne sudjeluje u izgradnji odnosa pravde i solidarnosti, onda rađa isključivanje i odbacivanje – veli Sveti Otac dodajući:
Poziv je dakle redovnika bdjeti i odgovoriti na konkretne situacije, učiniti da darovi budu vitalni; slušajući Božju riječ koja nam govori, uvijek trebaju biti spremni zaprljati ruke otkrivajući u povijesti Božje znakove i prateći žene i muškarce našega vremena. Trebaju razumjeti upite da na njih mogu odgovoriti, slušati vapaj da mogu tješiti, prepoznati nepravde da mogu dijeliti dobra, raspoznavati nesigurnosti da nude mir te zamjećivati strah da mogu hrabriti; to je dakle osjetljiva zadaća redovnika – ustvrdio je papa Franjo.
Vjernost karizmi i poslanju Crkve
Danas se vjernost pak očituje u „pitati što Bog želi da činimo“. Valja dakle pitati očituju li naša djela karizmu koju ispovijedamo“, odgovaraju li poslanju koje je Crkvi povjereno“. Stoga profitabilnost ne može biti mjerilo vrjednovanja karizme. Vjernost karizmi zahtijeva da se pogled hrabro upire u Krista, a da uši budu pozorne na glas siromašnih – ustvrdio je Sveti Otac.
Licemjerstvo redovnika koji žive kao bogataši šteti Crkvi
Preispitivanje se gospodarstva postiže zornim promišljanjem ne samo povijesti, već i Božje riječi, a potom djelujući s „hrabrim pouzdanjem u Božju providnost“. Papa poziva da se ne podlegne opasnosti individualizma, već da se izrazi razlučivanje koje djeluje poštujući zakon, koje je suprotno struji jer se služi novcem, a ne služi novcu, koje koristi usluge stručnjaka jer mu je potrebna struka i posebna sposobnost, a tiče se svačijega života. Ni zavodi posvećenoga života nisu imuni od opasnosti gomilanja profita što izopačuje gospodarstvo, ili od prepuštanja škrtosti – istaknuo je Papa dodajući:
Licemjerstvo redovnika koji žive poput bogataša ranjava savjest vjernika i šteti Crkvi. Moramo se odgajati u odgovornoj strogosti jer redovničko zavjetovanje nije dostatno za siromaštvo, naročito ako institut omogućuje uživanje u svemu što želimo. Nije lako usvojiti časne odluke, riječ je pak o stjecanju habitusa, o življenju u znaku pravde i često neugodnog dijeljenja. Sveti Ivan apostol u Prvoj poslanici pita: „Tko god posjeduje zemaljska dobra i vidi svoga brata u nevolji i od njega zatvori svoje srce – kako će ljubav Božja ostati u njemu?“ – zaključio je papa Franjo.
(rv/kmc)
