Papin govor armenskom patrijarhu i katolikosu svih Armenaca

Sveti Otac je nešto prije 13 sati, po našem vremenu, doputovao u Erevan, u Armeniji. Papu je dočekao predsjednik Armenije, Serzh Sargsyan s pratnjom, zatim patrijarh armensko apostolski, Karekin II., katolikos armensko katolički, Gregoire Pierre XX Ghabroyan, kao i neki od armenskih apostolskih biskupa, kao i katoličkih biskupa, uz neveliku skupinu vjernika. Papa se zatim automobilom zaputio u Etchmiadzin, gdje je u tamošnjoj katedrali održao svoj prvi govor.

S ganućem sam prešao prag ovoga svetog mjesta, svjedoka povijesti vašeg naroda, zračećeg središta njegove duhovnosti; i to što mogu pristupiti svetom oltaru s kojeg je svjetlo Kristovo zasjalo Armeniji, smatram dragocjenim Božjim darom – rekao je Papa pozdravivši Karekina II., kojemu je zahvalio, kao i nadbiskupima i biskupima Armenske apostolske crkve. Papa je istaknuo kako je – iskazano mu gostoprimstvo – znak ljubavi koji jasno i puno više od riječî, pokazuje što znači prijateljstvo i bratska ljubav.

Papa je u svom govoru zahvalio Gospodinu za svjetlo vjere koje je Armeniji zasjalo već 301. godine, za vrijeme progona, koji su tada još bjesnjeli u Rimskom carstvu, davši joj tako poseban identitet i učinivši je Kristovom glasnicom među narodima. Krist je vaša slava, Sunce koje vam je svijetlilo i obasjalo vas i donijelo vam novi život; Sunce koje vas je pratilo i podržavalo, posebno u trenucima velikih kušnji – kazao je Papa. Ničice padam pred milosrđem Gospodnjim, koji je htio da Armenija, 301. godine, postane prvi narod, koji će prigrliti kršćanstvo kao svoju religiju, u vremenu u kojemu su Rimskim imperijem još uvijek vladali progoni.

Vjera je za Armeniju bila konstitutivna zbilja njezina identiteta, koju je čuvala zauzeto i snažno, uz cijenu vlastita života. Papa je zaželio da Gospodin blagoslovi Armenski narod za svijetlo svjedočanstvo vjere, koje na primjeran i snažan način pokazuje učinkovitost i plodnost krštenja, primljenoga prije više od 1700 godina, uz jasan znak svetoga mučeništva, koje je ostalo trajni element povijesti toga naroda.

Sveti Otac je zahvalio Gospodinu i za dosadašnji zajednički ekumenski hod Katoličke i Armenske apostolske crkve, ostvaren putem iskrenog i bratskog dijaloga, s ciljem dostizanja punog sudioništva za euharistijskim stolom. Neka nam duh Sveti pomogne ostvariti ovo jedinstvo za koje je naš Gospodin i molio, kako bi njegovi učenici bili jedno i da svijet povjeruje – kazao je papa Franjo.

Istaknuo je među ostalim da je svijet označen podjelama i sukobima, kao i teškim oblicima materijalnog i duhovnog siromaštva, odbacivanjem osobâ, pa i djece i starih, što od kršćana traži jednako tako snažno svjedočanstvo i bratsku suradnju, kako bi pred svakom savješću zasvijetlila moć i istina Kristova uskrsnuća. Strpljiv i obnovljen napor prema punom jedinstvu, intenziviranje zajedničkih poduhvata i suradnja svih Gospodinovih učenika, pod vidikom zajedničkog dobra, poput svjetla su u mrkloj noći i apel da se živi u ljubavi i međusobnom razumijevanju, pa i u pogledu razlikâ (koje postoje) – kazao je Sveti Otac.

Papa je dodao da ekumenski duh ima primjernu vrijednost i izvan vidljivih granica crkvenih Zajednicâ te za sve predstavlja snažniji poziv da se neslaganja nadvladaju dijalogom te poštovanjem i vrjednovanjem onoga što ujedinjuje. Osim toga ekumenizam štiti od instrumentaliziranja i manipulacije vjere, jer obvezuje na otkrivanje njegovih istinskih korijena odnosno priopćavati, štititi i promicati istinu o dostojanstvu svakoga ljudskog bića, smatra Papa.

U takvom se svom obliku, svijetu koji je u velikoj potrebi, nudi uvjerljivo svjedočanstvo da je Krist živ i djelatan; sposoban otvoriti uvijek nove putove pomirenja među narodima, uljudbama i religijama. Potvrđuje se i vjerodostojnim drži da je Bog ljubav i milosrđe – kazao je.

U zaključku svoga prvoga govora, papa Franjo je rekao da kad je naše djelovanje nadahnuto i pokrenuto snagom Kristove ljubavi, povećava se tada i poznavanje i međusobno povjerenje; poboljšavaju se uvjeti plodnoga ekumenskog hoda, te se u isto vrijeme, svakoj osobi dobre volje kao i cijelom društvu pokazuje konkretan put koji je moguće prijeći; s ciljem nadvladavanja sukoba i podjela koje građansko društvo opterećuju i podrivaju, a koje je teško liječiti.

Papa je na kraju poželio da Svemogući Bog, po zagovoru presvete Marije, svetoga Grgura Prosvjetitelja te svetoga Grgura iz Nareka, blagoslovi čitav armenski narod i očuva ga u vjeri koju je primio od otaca i za koju je Armenski narod svjedočio tijekom svih proteklih stoljeća.

(rv/kmc)