HomevestiPapin tweet povodom Dana sjećanja na holokaust

Papin tweet povodom Dana sjećanja na holokaust

Evo nas, Gospodine, posramljeni zbog onoga što je čovječanstvo, koje je stvoreno na tvoju sliku i priliku, sposobno učiniti. Spomeni nas se u svom milosrđu – napisao je papa Franjo u svojoj jučerašnjoj tweet-poruci povodom Međunarodnoga dana sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti. Ovaj se Dan obilježava diljem Europe, a u najvećem broju europskih zemalja za datum obilježavanja izabran je 27. januara. Naime, na taj je dan 1945. godine Crvena armija oslobodila 7500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti u koncentracijskom logoru Auschwitz u Poljskoj.

Podsjećamo kako je Sveti Otac 29. jula 2016. godine pohodio nacistički sabirni logor Auschwitz-Birkenau, mjesto gdje su Hitlerove snage ubile više od milijun ljudi, većinom Židova. Papa je pješice prošao kroz vrata koja vode u logor sa zloglasnim natpisom „Arbeit Macht Frei“, a potom je u malenom autu prebačen kraj baraka do mjesta gdje se na klupi zadržao u tihoj molitvi. Dodajmo da je njegov predšasnik sveti Ivan Pavao II. pohodio taj nacistički logor 1979., a Benedikt XVI. 2006. godine.

Papa Franjo se u logoru susreo s 10 ljudi koji su preživjeli Auschwitz, zadržavši se kratko sa svakim u razgovoru, a nakon toga je pohodio „ćeliju gladi“, gdje su nacisti ubijali zatvorenike izglađujući ih na smrt. Tamo je pogubljen i sv. Maksimilijan Kolbe, na čijem se mjestu mučeništva Sveti Otac također zadržao u molitvi. Papa je potom neko vrijeme proveo u molitvi pred međunarodnim spomenikom žrtvama u Auschwitzu, a na koncu se susreo s 25 pravednika među narodima.

Spomenimo kako su uspostavom nacionalsocijalističkog režima u Njemačkoj godine 1933. Židovi bili izloženi diskriminaciji, a Nürnberškim zakonima iz 1935. bili su lišeni građanskih prava. Mjere nacističkih vlasti su postale brutalnije nakon Kristalne noći, dvodnevnog okrutnoga nasilja nacista nad Židovima i njihovom imovinom započetog u noći s 9. na 10. novembra 1938. godine, u kojem je ubijen 91 Židov, tisuće ih je ranjeno, oko 7500 trgovina u židovskom vlasništvu je oštećeno, više od sto sinagoga zapaljeno i uništeno, a oko 25000 Židova je zatvoreno. Otada im je bio zabranjen boravak na javnim mjestima, a morali su se preseliti u geta. Njihova djeca nisu mogla pohađati javne škole, a svi stariji od šest godina morali su nositi žute Davidove zvijezde.

U ljeto 1941. godine započela je treća faza postupanja prema Židovima, točnije, faza sustavnog masovnog istrjebljenja. Tada se po naredbi Adolfa Hitlera pripremalo provođenje plana o „konačnom rješenju židovskoga pitanja“. Od početka 1942. godine organiziran je sustav koncentracijskih logora s plinskim komorama, a najzloglasniji su bili oni na teritoriju okupirane Poljske: Auschwitz, Treblinka, Majdanek, Sobibór. Tijekom holokausta, za koji se rabi i hebrejski izraz šoa, što označava katastrofu, opustošenje, stradalo je oko 6 milijuna Židova, što je gotovo dvije trećine ukupnoga broja europskih Židova, te oko 5 milijuna pripadnika drugih naroda.

(rv/kmc)

FOLLOW US ON: