Papina 2021. godina: Apostolska putovanja, reforme i izazovi pandemije

Godina 2021. bila je intenzivna za papu Franju koji je bio na tri međunarodna apostolska putovanja te sudjelovao na važnim događanjima u i izvan Rima. Objavio je osam motu proprija za potrebe pastoralne, pravosudne i financijske reforme. U protekloj godini je započeo i sinodski hod, a 2021. su obilježili i apeli Svetoga Oca vezani uz cjepivo, klimatske promjene, mir i razoružanje svijeta. Uz to, u julu je Papa bio podvrgnut operaciji u rimskoj poliklinici Gemelli, objavila je redakcija Vatican Newsa.

Tri međunarodna apostolska putovanja obilježila su staru 2021. godinu u kojima se Sveti Otac susreo s razrušenim dijelovima Iraka, siromašnom periferijom Slovačke i raskrižjem patnje na otoku Lezbosu. Objavljeno je osam motu proprija za potrebe pastoralne, pravosudne i financijske reforme.

Započeo je i sinodski hod koji će trajati tri godine i uključivati biskupije širom svijeta. Papa je sudjelovao i na mnogobrojnim međunarodnim događanjima, sastancima i susretima, a ljetos je također bio podvrgnut operacijskom zahvatu na debelome crijevu u Poliklinici Gemelli.

Dinamična se godina odvijala u vremenu koje je još uvijek obilježeno nesigurnostima i ograničenjima zbog pandemije, uzimajući u obzir i zdravstveno stanje Svetog Oca.

Navršio je, naime, nedavno 85. godinu života. Sam je početak Papine 2021. godine započeo intenzivno, nakon što je zbog bolnoga išijasa bio spriječen slaviti Te Deum na Staru godinu 2020. i svetu misu 1. siječnja 2021. godine.

Nemojmo zaboraviti skrb

Kako bi se izbjegla gužva i zaraza, početkom godine je Sveti Otac nastavio održavati nedjeljni nagovor i molitvu Anđeoskog pozdravljenja, kao i opću audijenciju, u Apostolskoj knjižnici, a izravno su bili prenošeni diljem svijeta. Ranjenom stanovništvu Papa je rekao: Ove godine, dok čekamo oporavak i nove terapije, nemojmo zanemariti skrb. Jer, osim cjepiva za tijelo, potrebno je i cjepivo za srce, a to je cjepivo – skrb. Bit će to dobra godina ako se brinemo o drugima.

Hodočasnik

Brigu je Sveti Otac izrazio i putem triju međunarodnih putovanja u dijelove svijeta ranjene ratom, siromaštvom i migracijama. Najprije je to bio posjet Iraku od 5. do 8. marta – prvo putovanje pape Franje Bliskom istoku pogođenom ekstremističkim nasiljem i džihadističkim oskvrnjenjem, prvo putovanje nakon duge stanke zbog pandemije. Za mnoge je to bila rizična odluka Svetoga Oca zbog zdravstvenih i sigurnosnih razloga.

Susrevši se sa stanovnicima koji su ga dočekali u četvrtima Bagdada i cestama Qaraqosha, papa Franjo se predstavio kao ‘hodočasnik’, a susreo se i s velikim ajatolahom Alijem al-Sistanijem. Iz Mosula, poprišta mučenja i pogubljenja u prošlosti, zavapio je protiv svih oblika nasilja učinjenih u ime Boga.

Vapaj je to koji je ponovio u Slovačkoj (12. do 15. septembra), gdje je pred spomenikom holokausta u Bratislavi progovorio o blasfemiji kada se Božje ime koristi za uništavanje ljudskog dostojanstva.

U gradskoj četvrti Lunik IX u glavnome gradu ove srednjoeuropske zemlje osudio je rasizam i diskriminaciju kojom je stigmatizirano tamošnje romsko stanovništvo.

Papa je govorio i o ‘brodolomu civilizacije’ koji se javlja u obliku bodljikavih žica i kontejnera – ljeti mučnih, a zimi zaleđenih – u kojima živi u nehumanim uvjetima tisuće migranata u prihvatnom i identifikacijskom centru na Lezbosu.

Taj otok je posjetio na kraju apostolskog putovanja na Cipar i Grčku (2. – 6. decembra). Iz ovog limba na vratima Europe, susrevši se s ranjenim čovječanstvom, papa Franjo je snažno apelirao: Nemojmo dopustiti da se Mare nostrum pretvori u tmurni mare mortum.

Reforme

Očima uprtima u Vatikan i u reforme koje će biti u sljedećoj apostolskoj konstituciji ‘Praedicate Evangelium’, papa Franjo je između siječnja i studenog objavio osam motu proprija kojima je uveo promjene i inovacije u pastoralnu, financijsku i pravosudnu sferu. U prvome motu propriju ‘Spiritus Domini’ (11. januara) utvrđeno je da se laičke službe lektora i akolita mogu povjeriti ženama.

Nešto više od mjesec dana kasnije, 16. veljače, objavljen je motu proprij kojim se ažurirao sektor kaznenog pravosuđa. Papa je nadalje 24. marta odlučio smanjiti plaće kardinalima, poglavarima i redovnicima.

Krajem aprila (29. aprila) uvedena je antikorupcijska mjera kojom rukovoditelji moraju potpisati izjavu kojom se izjašnjavaju da nemaju iza sebe osuđujuće presude ili istrage za terorizam, pranje novca ili utaju poreza, te da ne mogu imati imovinu u poreznim oazama.

Idućeg je dana, 30.aprila, odlučeno da će vatikanski prvostupanjski sud biti nadležan i za kaznena suđenja kardinalima i biskupima. Osim toga, 11. maja Franjo je objavio ‘Antiquum Ministerium’ za ustanovljenje službe katehete. Usred ljeta je 16. juna objavljen ‘Traditionis Custodes’ kako bi se redefinirali načini uporabe predkoncilskog misala.

Konačno, 26. studenoga izdan je posljednji motu proprij kako bi se stvorila Papinska komisija za provjeru i primjenu ‘Mitis Iudex Dominus Iesus’ (na snazi šest godina) vezano uz proglašenje ništavnosti ženidbe.

Vatikanski sud

Na području pravosuđa treba spomenuti dva sudska procesa: 14. oktobra 2020. započelo je suđenje za navodno seksualno zlostavljanje u predsjemeništu Svetog Pija X. – koje je završio 6. oktobra 2021. oslobađajućom presudom za dvojicu optuženika.

U tijeku je suđenje za navodne financijske zločine sredstvima Državnog tajništva u kojem je uključen i kardinal Giovanni Angelo Becciu. U tijeku je peto ročište. Suđenje je započelo 27. jula, a nastavit će se 25. januara.

Operacija u Gemelliju

Godina koja se bliži kraju ostat će zapamćena i po vijestima o Papinom zdravlju, počevši od spomenutog išijaša, do primanja Pfizerovog cjepiva protiv korona bolesti. Podvrgnut je 4. jula unaprijed dogovorenoj operaciji debelog crijeva. U poliklinici Gemelli ostao je deset dana.

S balkona desetog kata ove rimske bolnice Papa je molio molitvu Anđeoskog pozdravljenja, a uz njega su bila djeca s onkološkog odjela. Pozvao je da zdravstvene usluge postanu dostupne svima. Spomenuta operacija bila je povod za medijska nagađanja o mogućoj Papinoj ostavci, no sam je Sveti Otac opovrgnuo te tvrdnje u intervjuu za španjolsku radio postaju COPE, navodeći kako mu ta odluka nikada nije pala na pamet.

Sinodski hod bez presedana

U 2021. godini papa Franjo je uveo i jednu od najvažnijih novosti s crkvenog stajališta: otvorio je trogodišnji sinodski hod koji je krenuo ‘odozdo’, odnosno od vjernika i kulminirat će 2023. velikim susretom u Vatikanu. Najavljeno je to u svibnju, a službeno je sve započeo 10. oktobra svetom misom u bazilici Sv. Petra.

Sinodski proces ima tri faze: biskupijsku, kontinentalnu i univerzalnu. Sinoda ne smije biti konvencija, crkveni kongres, studijska konferencija ili politički kongres, ne smije biti ni sabor, već događaj milosti, proces ozdravljenja vođen Duhom, poručio je Papa.

Cjepiva, klima, mir, siromaštvo

Brojni su apeli upućeni u ovih dvanaest mjeseci, počevši od onih za cjepiva protiv COVID-19. S jedne strane Papa je apelirao na pravednu raspodjelu i brzi pristup, napose u najsiromašnijim dijelovima svijeta.

Da svi, bez isključenja, imaju priliku biti zaštićeni cjepivom što je prije moguće, rekao je Papa 31. maja predvodeći molitvu krunice za kraj pandemije u Vatikanskim vrtovima. S druge strane, pak, poziv svijet da se ne prepusti skepticizmu, lažnim vijestima i ideologijama. Pozvao je na cijepljenje jer je to ‘čin ljubavi’. Stav je to koji je ponovila Sveta Stolica, uvodeći 22. decembra nove uredbe za ulazak u Vatikan.

Papa je u ovoj godini snažno apelirao na očuvanje zajedničkog doma. Na prvoj godišnjici enciklike ‘Fratelli tutti’ okupio je mnogobrojne znanstvenike i vjerske vođe u Vatikanu prije konferencije o klimatskim promjenama COP26 u Glasgowu (kojoj nije mogao nazočiti). Ovaj je susret zaključen potpisivanjem zajedničkog dokumenta. Dva mjeseca ranije, 7. septembra, Papa je zajedno s carigradskim patrijarhom Bartolomejem i nadbiskup Canterburyja Justinom Welbyjem potpisao zajednički apel o hitnosti održivosti okoliša i važnosti globalne suradnje.

Papa je istim žarom usmjerio pozornost i na pitanje mira i razoružanja. Tijekom susreta 7. oktobra u Koloseumu, u organizaciji Zajednice svetog Egidija, s predstavnicima različitih religija zatražio je ‘demilitarizaciju srdaca’, odlaganje oružja, smanjenje vojnih izdataka i pretvaranje instrumenta smrti u oruđa života ulaganjem u obrazovanje i zdravstvo.

U Asizu se, pak, susreo s 500 ljudi iz raznih krajeva Europe, koji su se našli u situacijama nemoći i siromaštva, te otvorio oči svijetu tražeći da se vrati glas i dostojanstvo siromasima.

Gledajući prema 2022.

U idućoj su godini predviđena dva važna događaja: susret 27. februara, u organizaciji Talijanske biskupske konferencije u Firenci, gdje će se sastati biskupi i stotinjak gradonačelnika svih zemalja Sredozemlja; te druga prilika od 22. do 26. juna kada će se u Rimu održati X. Svjetski susret obitelji o temi „Obiteljska ljubav: poziv i put svetosti“.

Kada je riječ o međunarodnim putovanjima, najavljen je put u Kanadu (datum još nije objavljen), u okviru procesa pomirenja biskupa i domorodaca. Sveti Otac je u više intervjua izrazio želju da u budućnosti posjeti Kongo, Papuu Novu Gvineju, Istočni Timor te Mađarsku, a koja je bila jedna od stanica u rujnu kada je sudjelovao na završetku Međunarodnog euharistijskog kongresa u Budimpešti.

Želja za putovanjem u Libanon, zahvaćen ozbiljnom humanitarnom, političkom i gospodarskom krizom, nije izblijedjela. Za tu se zemlju molio s poglavarima istočnih Crkvi 1. srpnja u Bazilici sv. Petra, a nije izblijedio ni cilj zajedničkog posjeta Južnom Sudanu zajedno s anglikanskim primasom Welbyjem. Papa je na povratnom letu iz Atene rekao i da je ‘uvijek spreman otići u Moskvu’ kako bi se, nakon susreta na Kubi godine 2016. ponovno susreo s patrijarhom moskovskim i cijele Rusije Kirilom, objavila je  redakcija Vatican Newsa.

(IKA/KMC)