Pater Lombardi predstavio Papino putovanje u Armeniju
Sve je bliže početak 14. apostolskog putovanja pape Franje. Sveti Otac će od 24. do 26. lipnja biti u Armeniji, što će biti prvi dio opsežnijega pohoda Kavkazu, u okviru kojega će u rujnu posjetiti Gruziju i Azerbajdžan. Najvažnije je trenutke putovanja u Armeniju, čiji je naslov „Pohod prvoj kršćanskoj zemlji“, u Tiskovnom uredu Svete Stolice 21. lipnja predstavio njegov ravnatelj pater Federico Lombardi.
Sveta Majko Božja, upravi svoj pogled na armensku zemlju – pater Lombardi je tiskovnu konferenciju započeo molitvom svetoga Ivana Pavla II., kako bi istaknuo koliko je katolicima u cijelom svijetu draga ta kavkaska zemlja, koja je kao vrhunac evangelizatorskoga djelovanja svetoga Grgura Prosvjetitelja, prva, 301. godine poslije Krista, prihvatila kršćanstvo kao službenu religiju. S jednakim osjećajima papa Franjo ide zagrliti duboku vjeru, želju za mirom i trpljenje čitavoga naroda, koji danas u većini živi izvan domovine, ali održava vjersku i kulturnu tradiciju. Armenija danas ima 3.300.000 stanovnika.
Među važnim trenutcima Papina putovanja, osim susretâ s građanskim i vjerskim vlastima, pater Lombardi je istaknuo posjet Memorijalnom centru Tzitzernakaberd, u spomen na krvoproliće milijun i pol Armenaca iz 1915. godine. Odgovarajući novinarima na pitanje o uporabi izraza „genocid“ ili „medz yeghern“ (veliko zlo), pater Lombardi je kazao da nitko ne osporava da je bilo krvoprolićâ, ali – kazao je – ne želimo o tomu voditi političko-sociološke rasprave. Golema je to tragedija, znam o čemu govorim. Rabim izraz „medz yegher“, riječ koju upotrebljavaju moja braća Armenci, i mislim da vrlo dobro znamo na što se odnosi – rekao je pater Lombardi.
Gost je u Tiskovnom uredu bio msgr. Antonio Ayvazian, iz Armenske katoličke Crkve u Siriji, koji je, među ostalim, kazao da je taj Papin pohod lijepa prigoda da građanski svijet, a posebice sâm armenski narod, vidi da je Sveti Otac blizu tom narodu koji je mnogo trpio. Stoljetno je trpljenje armenskoga naroda u dubini srca Svetoga Oca – kazao je msgr. Ayvazian.
Što se pak tiče vjerske stvarnosti u Armeniji, monsinjor je istaknuo da ne može postojati Armenac koji se izjašnjava takvim, a da nema kršćanstvo poput „diplome“ upisane u krvi, u svojoj genetici, jer kršćanstvo je snažno ukorijenjeno u um i psihologiju Armenaca. Zbog toga smo imali milijune mučenika – istaknuo je msgr. Ayvazian te dodao da su u Armeniji ratovi uvijek bili usmjereni na očuvanje kršćanske vjere. (rv/kmc)
