HomenajaveTribina “Ekonomija opštenja”

Tribina “Ekonomija opštenja”

Institut za studije kulture i hrišćanstva i Pokret fokolara organizuju tribinu 

„ Ekonomija opštenja“ povodom gostovanja  profesora Luiđina Brunija

 

četvrtak 6. decembar 2018. u 18. 30 sati,

Centar za kulturu “Vlada Divljan”, ulica Mitropolita Petra 8, Beograd

 

Ekonomska nauka, sa svojim obećanjem života u zajednici bez žrtve, u kasnoj moderni predstavlja odličan način bekstva od zaraze ličnog odnosa sa drugom osobom. Upravo je iz ovog razloga humanizam tržišne ekonomije, koji je proizveo velike plodove civilizacije, među glavnim odgovornima za tužan i usamljen ishod modernog tržišnog društva. Ljudsko stanje bez radosti – izvor na kome je i velika varka da bi tržište, ili birokratsko i hijerarhijsko preduzeće moglo da nam daruje dobar saživot bez bola, bez susreta sa drugom osobom koja bi nas  povredila, koja se ne bi borila, nego bismo imali bezazlenu nameru. U stvari, na ovaj način se sve više „susrećemo” sa ovim postmodernim anonimnim tržištima. Možda izlazimo iz oblasti ljudskosti, ako je tačno da ljudskost počinje besplatnošću koja je uvek iskustvo bogatog međuljudskog odnosa, dakle, potencijalno bolna.

Ovu veliku opsenu modernosti već plaćamo danas, i to valutom sreće.

Tržište, ova „slobodna zona“ gde možemo da se susretnemo bez žrtve, posredno i na obostranu korist, podvig je civilizacije i njen instrument. Ono povremeno može da bude u savezu sa besplatnošću i da postane sredstvo slobodnijeg i bratskog ljudskog saživota. Mnoga iskustva nekadašnje i današnje društvene i građanske ekonomije, kao i ekonomije zajedništva, govore upravo to da tržište može da postane mesto pravog susreta sa drugom osobom i mesto ,,blagoslova” pod uslovom da se otvori za besplatnost i pod uslovom da ne pobegne od ,,rane” drugoga.

Gosti tribine prof. dr Boris Beogović, prof. dr Boris Bratina i prof. dr Jelena Erdeljan će osvetliti pre svega problematične aspekte povezane sa „nepristrasnošću“ posredovanja, ne treba zaboraviti njenu potencijalno civilnu ulogu, tj. da  čak i zaštita ,,rane” druge osobe, obezbeđena posredničkim i decentralizovanim sistemom cena i posredovanjem zakona, može da izvrši pozitivan i civilizovan uticaj, pre svega na društva gde je tržište nerazvijeno i gde su jednakost i sloboda još uvek ugroženi. Međutim, postoji jedna kritična tačka ‒ granica. Granica pređena tamo gde anonimni odnos tržištâ proizvodi rasulo, usamljenost i gubitak veza identiteta. Utisak autora knjige ”Rana Drugoga“ o kojoj će na tribini biti reći je da raskošno društvo Zapada već prelazi ovu granicu, granicu koja omeđuje i teritoriju čoveka. Pokušaćemo da izgradimo dijalog koji će se služiti raznim jezičkim i teorijskim registrima, ali će one u određenom smislu biti komplementarne: bratstvo, uzajamnost, besplatnost, odgovornost, ljubav, sreća.

Prof Luiđino Bruni (Italija, 1966) je ekonomista i istoričar ekonomske misli, filozof i teolog. Jedan je od glavnih teoretičara i promotera ekonomije zajedništva i civilne ekonomije. Redovan je profesor političke ekonomije na Univerzitetu LUMSA (Rim) i vanredni profesor ekonomije i etike na Univerzitetu Sophia  (Lopjano, Firenca). Autor je raznih knjiga i radova, prevedenih na desetine jezika.  Knjiga “Rana Drugoga” je prevedena na srpski jezik i biće predstavljena na tribini.

(kmc)

FOLLOW US ON: