Zaključni intervju s p. Lombardijem o Papinu pohodu Armeniji
Lombardi: Ovaj pohod je imao tri glavna vidika koji su uistinu svi okrunjeni velikim uspjehom, ako se tako može reći: Papin susret s armenskim narodom koji je veoma cijenio Papinu blizinu, razumijevanje povijesti i kršćanske tradicije toga naroda. Neki ključni trenuci – susret u Predsjedničkoj palači, a iznad svega velika ekumenska molitva na trgu u Erevanu, koja je stvarno bilo nešto sasvim izvanredno, jer vjerska manifestacija, s molitvom na javnom mjestu i sa svim predstavnicima naroda, ne mislim da se toga ikad prije vidjelo. Zatim, ekumenski vidik, i prihvat katolikosa Armenske apostolske crkve, koji je bio divan. Papa je boravio katolikosovom domu tri dana, i stoga je to zaista bio trenutak vrlo duboka i iskrena susreta. A tu su i posebni trenuci zajedničke molitve, bilo prigodom posjeta katedrali sv Grgura Prosvjetitelja na dolasku,bilo prigodom jutrošnje velike božanske liturgije, u kojoj smo vidjeli sav sjaj ove istočne liturgije, njezinu duboku duhovnost, njezin duboki smisao klanjanja euharistijskom otajstvu, a time i duhovni ukus za one koji su bili u stanju ući u smisao pjesama, riječi i obreda. A onda, tu je i zaključenje ove Zajedničke izjave koja je pomalo “pečatni” dokument o ova tri dana. Čak i ton govora, posebno onih Papinih, bili su na veliko poticaj ekumenizmu, dijalogu i jedinstvo namjera, kao i hodu prema euharistijskom zajedništvu. Dakle, rekao bih da je to važan korak na ekumenskom putu, s ovom vrlo značajnom Istočnom crkvom, jer se gotovo poistovjećuje s armenskim narodom. A onda je to poticaj i za armenske katolike, koji su manjinska zajednica, relativno mala zajednica, ali vrlo živa i dobro utkana u život zemlje, a koji su osjetili prisutnost sveopćega pastira i stoga su također došli do izražaja na misi, na trgu u Gyumriju: Papi su mogli pokazati svoje dobrotvorne aktivnosti, sirotište i druge dobrotvorne aktivnosti… Dakle, veliko slavlje, zaista, čak i za armenske katolike, kako one koji žive u Armeniji, kao u svojoj povijesnoj domovini, bilo za one koji su u dijaspori, a koji se porijeklom osjećaju blisko povezanima s Domovinom. Mnogi Armenci su u ovoj prigodi doputovali s raznih strana svijeta, kako iz Apostolske crkve, kao i iz i Katoličke; bili su na primjer tamo nazočni svi katolički biskupi Armenije, koji su koncelebrirali s Papom … Rekao da su svi ovi vidici bili postignuti u potpunosti, pa čak možemo reći i da je Papina nazočnost ovdje, kao i uvijek, poruka mira za to područje, u nadi da će ju se, kao takvu, razumjeti i cijeniti.
Novinar: Kad smo već kod toga, činjenica da je Papa upotrijebio riječ “genocid” izazvala je i određene reakcije: s turske strane je bilo riječi o “križarskom mentalitetu”…
Lombardi: Ono što je ovdje važno je istina o Papinoj namjeri, što svakako nije izazvati bilo koji vjerski rat, nego jednostavno određene pretpostavke položiti na temelje priznanja patnji prošlosti, kako se u budućnosti ove patnje i manjak poštovanja prema životu i pravima drugih, više nikad ne bi dogodili. To je Papina namjera pa pri njoj i ostanimo.
(rv/kmc)
