HomeduhovnostZašto je mjesec maj posvećen Blaženoj Djevici Mariji?

Zašto je mjesec maj posvećen Blaženoj Djevici Mariji?

Marijanska majska pobožnost kroz povijest

Prvo povezivanje mjeseca maja i Blažene Djevice Marije zabilježeno je u srednjem vijeku ‒ u 13.-14. stoljeću u Španjolskoj, kad dominikanski mističar Henrik Suso spominje vijenac od cvijeća koji se stavlja pred noge Blažene Djevice Marije. Već u 16. stoljeću u Italiji nicale su razne pobožnosti vezane za mjesec maj, a u 18. stoljeću pojavio se molitvenik jednog isusovca pod naslovom Marijin mjesec ili mjesec maj, u kojem su sabrane razne prakse i pobožnosti posvećene Blaženoj Djevici Mariji u mjesecu maju. U 19. stoljeću su se počeli i prakticirati razni oblici te majske pobožnosti. Najčešće su tu svoju pobožnost vjernici iskazivali kroz ukrašavanje Marijinih slika i kipova cvijećem, molitvom krunice i lauretanskim litanijama, pjevanjem pjesama i hodočašćima. Budući da su se pobožnosti uglavnom obavljale navečer, zvale su se »Majske večernjice ili pobožnosti«. Sve te običaje pučkih pobožnosti potvrdio je papa Pio XII., kao i svi pape poslije njega, sve do danas. Svi su davali naputke o štovanju Blažene Djevice Marije i podržavali marijanske majske pobožnosti…

Mjesec u kojem se budi priroda – po Mariji je došlo »novo proljeće«

Ponajprije mjesec maj je mjesec u kojem se budi priroda, nakon zime dolazi proljeće, život buja u prirodi i pokazuje ljepotu Stvoriteljevog djela. Drveće dobiva svoje lijepo zeleno lišće, a cvijeće niče i cvjeta u najljepšim bojama. Upravo je taj mjesec posvećen Blaženoj Djevici Mariji. Razlog zašto se vezuje uz Blaženu Djevicu Mariju utemeljen je u činjenici da je Marija nositeljica života, nositeljica nečega novoga, nositeljica samoga Boga. Po Mariji je došlo »novo proljeće«, otkupljena je i obnovljena svekolika zemlja, priroda, tj. cijeli svemir. Sjetimo se samo događaja Navještenja! Marija ne zna točno kako će postati majkom, ali ona ima riječ anđelovu i vjeruje, daje se posve na raspolaganje Božjoj volji. Ona izgovara svoj da životu. Marijin fiat odzvanja cijelim svemirom, zauvijek, i budi nadu svakom stvorenju. To je ujedno »prevaga« od smrti u život, iz zime i hladnoće u novost i ljepotu proljeća. To je mogla ostvariti samo Marija i nitko drugi od stvorova. U svojoj poniznosti ona kaže: »Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po Tvojoj riječi!« (Lk 1, 38).

Aleluja! – sveto i radosno liturgijsko vrijeme

Drugi razlog zašto je mjesec maj posvećen Blaženoj Djevici Mariji vezan je za crkvenu godinu. Taj ciklus crkvene godine istodobno je vrlo sveto i vrlo radosno liturgijsko vrijeme. Nemoguće je da Marijin mjesec bude februar, mart ili april, kad uzmemo u obzir da je to vrijeme korizme i pokore. Također, teško da bi se mogao odabrati decembar, kad je vrijeme došašća, koje je uistinu vrijeme iščekivanja i nade ‒ jer Božić je pred vratima. Tad je u središtu sama svetkovina Božića, Sina Božjega. Januar je odista radosno vrijeme u crkvenoj godini, kad još traje mistagoška dimenzija Božića. Nasuprot tome, maj pripada uskrsnom ciklusu liturgijske godine, koji traje pedeset dana, a to razdoblje uvijek obuhvaća prvu polovicu maja, a često i cijeli mjesec. Velika svetkovina Uzašašća našega Gospodina uvijek pada u maju, uz iznimku možda jednom ili dvaput unutar četrdeset godina. Svetkovina Duhova ili Pedesetnica je svetkovina Duha Svetoga, obično pada u maju, a nije rijedak slučaj da se i svetkovina Presvetog Trojstva proslavlja u istom mjesecu. Mjesec maj je vrijeme u kojem se tako često čuju poklici Aleluja, jer Krist je ustao iz groba, Krist je uzašao na nebo, a Bog, Sveti Duh, sišao je da zauzme Njegovo mjesto.

Upravo u tome leži razlog zašto je mjesec maj posvećen Blaženoj Djevici Mariji. Baš je u tome svetom liturgijskom vremenu idealno da se intenzivnije spominjemo Blažene Djevice Marije i da je stavimo na mjesto i u društvo koje joj pripada, a to je Presveto Trojstvo, kad se na poseban način slavi svetkovina Bogu Ocu, Bogu Sinu i Bogu Duhu Svetomu. Marija je prva od stvorenja, najprihvatljivije dijete Božje, Njemu najdraže i najbliže. Stoga je sasvim prikladno da njezin bude ovaj mjesec u kojem posebno slavimo i radujemo se Božjoj velikoj Providnosti, našem otkupljenju i posvećenju. Naravno, Marija je ta koja ima posebno mjesto u krilu Presvetoga Trojstva jer je najljepša i najdraža žena svijeta. Najblagoslovljenija od svih žena. Začeta u milosti, slobodna od svake sjene grijeha. Bezgrešnost je očuvala i blaženom postala. Blažena Djevica Marija je majka Sina Božjega, a ujedno i Kraljica svih svetaca, zato je upravo u mjesec maj Crkva smjestila blagdane nekih od najvećih među njima ‒ tako da joj čine društvo.

Kakva treba biti pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji?

Blažena Djevica Marljija se 13. maja 1917. godine ukazala u Fatimi. Nakon objave Svete knjige, Biblije, to je bila druga najvažnija objava Nebesa Božjoj djeci. Toga se dana cijela Crkva na poseban način moli Mariji, a osim toga ‒ 28. maja je Marija Majka Crkve, kad se također cijela Crkva utječe Mariji. Osim tih dvaju blagdana, u pojedinih biskupijama sva marijanska svetišta jedan dan maja uzimaju kao blagdan i poseban dan molitve Mariji.

Možemo postaviti korisno pitanje: Kakva treba biti pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji? Naša marijanska pobožnost može biti raznolika. Ponajprije, mi Mariju ne častimo kao Boga. Ona je samo stvorenje, iako najodličnije Božje stvorenje, i to snagom Božje odluke i milosti. Sve što je na Mariji dostojno štovanja ‒ jest Božje djelo na njoj. Ona je ogledalo Božje ljubavi prema ljudima. Stoga nju štujemo, a Bogu se klanjamo. Ne klanjamo se Mariji, jer samo se Bogu treba klanjati i Njemu jedinome služiti, piše u Svetom pismu. Marija je moćna naša zagovornica, zato je zazivamo za pomoć. Od Marije ne tražimo da nam nešto daruje, nego da nas zagovara kod Boga. Mariju molimo, kao moćnu zagovornicu, da za nas moli i isprosi nam milost od Boga. Marija treba biti primjer u našoj vjeri, molitvi i ljubavi. Učimo se od Marije kako bismo trebali vjerovati. Za Mariju je vjera čin potpunoga predanja i povjerenja u Boga.

Na kraju donosimo jedan primjer snage molitve Krunice Blaženoj Djevici Mariji.

Jedne je večeri oko ponoći na vratima župnog stana zazvonilo zvonce. Svećenik se nakon napornog dana spremao na zasluženi počinak. Otvorio je prozor i upitao tko zvoni i što želi. Čovjek srednjih godina vikao je: »Oče, spasite mi dušu!« Svećenik mu je otvorio vrata i razgovarao s njim. Posjetitelj se sav tresao, a izgledao je kao prosjak.

Rekao je svećeniku: »Imajte malo vremena i poslušajte me… Ja nisam prije bio ovakav. Nekoć bijah mladić vrlo pobožan i vjeran. To zahvaljujem svojoj majci koja me je tako odgajala. Uvijek me je zaklinjala da ostanem dobar. Ja sam joj to više puta obećao, ali svoje obećanje nisam održao.

Počeo sam piti… pa sam izgubio posao. Postao sam lijenčina i lopov. Evo, prije nekoliko minuta sačekao sam iza jedne zgrade radnika koji se vraćao s posla. Znam da je primio plaću. Napao sam ga i uzeo mu lisnicu s novcem, u isto vrijeme i krunicu. Kad sam vidio u svojoj ruci krunicu, prestrašio sam se. Vratio sam čovjeku njegov novac, a zamolio ga da mi ostavi krunicu. Siromašni radnik bio je duboko iznenađen. Malo sam se udaljio od njega, sjeo pod jedan zidić i gledao ovu krunicu. Onda se nešto čudesno dogodilo. Imao sam viđenje: vidio sam svoju majku kako moli krunicu. Čuo sam i njezine riječi: ’Sine moj, ja uvijek molim za tebe krunicu: obrati se!’

Eto, to je razlog zašto sam odmah došao k vama. Pomozite mi, spasite moju dušu! Mama mi je rekla da se mogu odmah ispovjediti!« Poslije nekoliko trenutaka svećenik ga je ispovjedio. Od toga trenutka počeo je živjeti novim životom.

Martin Borovski

FOLLOW US ON: