HomevestiBrisanje duga afričkih zemalja pitanje je pravednosti

Brisanje duga afričkih zemalja pitanje je pravednosti

Inicijativa koja započinje u Africi, za Afriku i širi se u cijelom svijetu

Inicijativu podupiru Dikasterij za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja i Vatikansko povjerenstvo za COVID-19, ali ona započinje u Africi, za Afriku i širi se u cijelom svijetu

Kampanja za brisanje duga afričkim državama inicijativa je koju podupiru Dikasterij za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja te Vatikansko povjerenstvo za bolest COVID-19, koje je ustanovio papa Franjo. Kampanja je sada još hitnija zbog pandemije – istaknula je sestra Alessandra Smerilli, zamjenica tajnika Dikasterija, na webinaru održanom 7. aprila u organizaciji spomenutih vatikanskih ustanova, u suradnji s Afričkim Caritasom, Vijećem biskupskih konferencija Afrike i Madagaskara (SECAM), Konferencijom pokrajina Družbe Isusove u Africi i na Madagaskaru (JCAM) te Udrugom Bogu posvećenih žena Srednje i Istočne Afrike (ACWECA).

Vrijeme je da gledamo, prosuđujemo i djelujemo u ime siromašnih i najranjivijih – rekao je Gabriel Justice Yaw Anokye, nadbiskup grada Kumasi, u Gani, i predsjednik Afričkog Caritasa, te dodao – U vrijeme poteškoća i kriza možemo vidjeti Božje djelovanje u solidarnosti. Ne možemo ne djelovati – rekao je pak glavni tajnik Vijeća biskupskih konferencija Afrike i Madagaskara, otac Henry Akaabiam – jer ako Afrika živi u dugovima, cijeli svijet će živjeti u dugovima. Ako je Afrika dobro, cijeli je svijet dobro.

Na webinaru je istaknuto također da, dok se razmišlja o tomu kako suzbiti i pobijediti pandemiju bolesti COVID-19, valja imati na umu pitanje pape Franje o tome kakvi ćemo izići iz krize prouzročene pandemijom: bolji ili gori. Kriza nije izdvojena, već je povezana s prethodnima te je samo pogoršala već postojeću krizu. Ne može se izići iz te zdravstvene, gospodarske, društvene, političke i kulturne krize bez olakšanja tereta duga. To nije samo tehničko pitanje, ili puka solidarnost, već pitanje pravde. Ne možemo dopustiti da naša djeca i budući naraštaji plaćaju sve posljedice naših pogrešaka, kao ni zaboraviti ekološki dug bogatih koji su glavni odgovorni za klimatske promjene. Teret toga uglavnom pada na najsiromašnije države, poput afričkih.

Ustrajnost pandemije na rubnim dijelovima svijeta, zbog nedostatka sredstava dovodi u opasnost zdravlje svih. Ta je kriza vrlo snažna, no pruža i brojne mogućnosti suradnje kakvih do sada nije bilo. Zbog toga su se sudionici webinara okupili s ciljem pronalaska rješenja za promicanje života u svijetu. To je trenutak u kojem trebamo raditi na postizanju širih mjera te stvaranju koalicija, kao i vježbati solidarnost s civilnim društvom, medijima te svjetskim vođama – rečeno je na skupu.

Model brisanja duga gdje god je to potrebno (osim Afrike, Latinske Amerike, Azije …) istaknuo je i kardinal Peter Kodwo Appiah Turkson, prefekt Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja, koji je pokrenuo kampanju i zajamčio potporu tog vatikanskog dikasterija. Kako poučava socijalni nauk Crkve, osoba ima dostojanstvo koje se ne smije ugroziti. Nitko ne smije biti napušten zbog nepravde. Pozvani smo biti čuvarima svoje braće: to je srce naše solidarnosti – zaključio je kardinal Turkson.

(vn/kmc)

FOLLOW US ON: