Kreiranje novih kardinala u Bazilici sv. Petra u Vatikanu
Papa Franjo će u subotu 7. decembra 2024. godine u 16.00 sati održati konzistorij u Bazilici sv. Petra u Rimu gdje će u službu uvesti 21-og novog kardinala, a među njima je i beogradski nadbiskup i metropolit mons. dr. Ladislav Nemet, SVD.
U nedjelju 8. decembra 2024. godine u 9.30 sati u Bazilici sv. Petra papa Franjo će održati euharistijsko slavlje s novim kardinalima.
Oba događaja bit će izravno prenošena na RTV Vojvodine.
Ovo su ključni dijelovi obreda kreiranja kardinala:
- Početak liturgije
Ceremonija počinje uvodnom molitvom i čitanjem iz Svetog pisma. Novi kardinali sjede na posebnim mjestima, odvojeni od ostalih.
- Papina homilija
Papa drži homiliju, u kojoj naglašava odgovornost i službu kardinala, njihovu povezanost s Crkvom i obavezu služenja u vjernosti i jedinstvu.
- Proglas imenovanja
Papa javno proglašava imena novih kardinala i njihove titularne crkve u Rimu, čime ih simbolično uključuje u rimski kler.
- Izjava vere i prisega
Novi kardinali izgovaraju Ispovijest vere i polažu prisegu na vjernost papi i Katoličkoj crkvi.
- Predaja znamenja
Crveni biret: Papa stavlja na glavu svakog kardinala crveni biret, simbol spremnosti da proliju krv za vjeru i Crkvu.
Kardinalski prsten: Kardinalima se predaje prsten kao znak njihove povezanosti sa Svetim Ocem i njihovim duhovnim brakom s Crkvom.
Titularna crkva: Papa formalno dodjeljuje svakom kardinalu titularnu crkvu u Rimu, povezujući ih s rimskom biskupijom.
- Bratski zagrljaj
Papa pruža osculum pacis (zagrljaj mira) svakom kardinalu, što simbolizira jedinstvo s pontifeksom. Kardinali se zatim pozdravljaju međusobno.
- Zaključna molitva
Ceremonija se završava zahvalnom molitvom i apostolskim blagoslovom.
Simbolika obreda
Obred podsjeća kardinale na njihov poziv na žrtvu, služenje i čuvanje vjere, dok crkva potvrđuje univerzalnost i jedinstvo kroz nove članove Kolegija kardinala.
Kardinali dobivaju novu titulu “uzoriti” (lat. Eminentissimus), crveni biret, prsten, i novu titularnu crkvu u Rimu.
Broj i porijeklo kardinala varira, ali papa obično imenuje nekoliko kardinala iz različitih dijelova svijeta, naglašavajući univerzalnost Crkve. Nema striktnih ciklusa, ali se ceremonije često održavaju na značajne datume.
Papa Pavao VI. svojom konstitucijom Romano Pontifici eligendo od 1. oktobra 1975. kojom je podijelio kardinale na kardinale elektore i kardinale ne-elektore, odredivši da kardinali prestaju biti elektori (kardinali koji mogu birati i biti izabrani za papu) kad navrše 80 godina života.
Broj kardinala elektora ograničen je na 120 članova, a broj ne-elektora zavisio je o dobi onih koji su prešli granicu od 80 godina.
KMC
