Održana četvrta tribina korizmenih petaka: „Savijest ‒ izraz dostojanstva ljudske osobe“
U petak, 1. aprila 2022. godine, u katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije, u Multimedijalnoj dvorani Pastoralnog centra Papa Ivan Dobri, održana je četvrta tribina korizmenih petaka pod nazivom: „Savijest ‒ izraz dostojanstva ljudske osobe“. Gošća tribine bila je doc. dr sc. Martina s. Ana Begić s Katoličkog bogoslovnog fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Prije same tribine mons. Stanislav Hočevar, beogradski nadbiskup i metropolit, u katedrali je predvodio pobožnost križnoga puta i misno slavlje, uz koncelebraciju svećenika župa grada Beograda. Za vrijeme pobožnosti Križnoga puta svećenici su bili na raspolaganju za sakrament ispovijedi.
Nadbiskup Hočevar je u propovijedi potaknuo vjernike da idu putem ljubavi na koji ih poziva sam Gospodin Isus Krist, moleći zajedno s Isusom za sve ljude, posebno one koji su pogođeni zlom i patnjom da im pomogne sam Gospodin. Nadbiskup je naglasio da „budemo zahvalni Bogu što možemo biti proročki znak za današnje čovječanstvo i to u svjedočenju Božje ljubavi po Sinu Isusu Kristu“, te dodao da nas Božja Riječ potiče na vrijednost života i njegovu svetost. Također je naglasio da život nije slučajnost, nego tajna, Božji dar, neprocjenjiva vrijednost od začeća do smrti. Čovjek se ponekad umisli da je sam on tvorac svoga života, i da može činit sve što želi u svome životu. Ipak, nije tako, Bog je tvorac ljudskoga života. I iz tog razloga čovjek treba hvaliti Boga i čuvati dar života te otkrivati Boga, Tvorca života. Na žalost više gledamo na „moje planove, moje želje, a ne na Boga, jer moja sljepoća zasljepljuje integralni pogled na Boga“, rekao je nadbiskup. Zaključio je propovijed kako je čovjeku potrebno posebno vrijeme da bi se približio Bogu, da ne misli samo na materijalne vrijednosti ovoga svijeta, a to je zasigurno ovo vrijeme četrdesetnice u kojemu trebamo iznova duhovno rasti i napredovati, u skladu s uputama mnogih svetaca Sve na veću slavu Božju.
Nakon svete mise uslijedila je tribina koju je moderirao nadbiskup Hočevar, a predavanje je održala doc. dr sc. Martina. s. Ana Begić. Nadbiskup Hočevar je u uvodu predstavio s. Martinu dominikanku i doktoricu moralne teologije i profesoricu u Zagrebu i Đakovu koja je svojom djelatnošću i studijem zapažena na području redovničkog, crkvenog, pedagoškog i prosvjetnog života. Nadbiskup je također naglasio kako je tema savjesti o kojoj će govoriti s. Martina jedna od najvažnijih tema sveukupne zbilje, jer govori o odnosu „prema Bogu, prema svijetu, prema povijesti, prema čovječanstvu, prema samom sebi i prema svojem poslanju”.
Prof. Martina je govorila o savjesti pod tri vidika: 1. Religiozno poimanje savjesti; 2. Savjest psihološki i filozofski fenomen; 2. Pravo priziva na savjest.
Prof. Martina govoreći o religioznom poimanju savjesti naglasila je kako je ona transcedentne naravi. Biblija govoreći o savjesti poistovjećuje je sa srcem, kao središtem čovjeka i izvorom djelovanja. Ona je Božji glas u čovjeku, stoga svaki čovjek posjeduje savjest, bez obzira bio on vjernik ili ne. Savjest je kriterij moralnih čina. Naglasila je kako savjest treba odgajati i to je proces koji traje čitav život. Dala je onu klasičnu definiciju savjesti koju je donio Drugi vatikanski sabor u pastoralnoj konstituciji o Crkvi u svijetu Gaudium et Spes, a glasi:„Savjest je najskrovitija jezgra i središte čovjeka, gdje je on sam s Bogom, čiji glas odzvanja u njegovoj nutrini« (GS, 16). Naime, naglasila je kako čovjek mora djelovati po svojoj savjesti, ali na žalost današnji način odgoja i utjecaj društva mogu utjecati da čovjek ispravno ne formira savjest. Istaknula je da postoji nekoliko vrsta savjesti od skrupulozne koja vidi u svemu grijeh, do laksne koja olako prelazi preko grijeha.
Prof. Martina je naglasila kako je osim ovoga pogleda na savjest u društvu prisutan i pogled i poimanje savjesti kao prihološkog i filozofskog fenomena koji niječe transcedentalni vidik savjesti.
Na kraju predavanja prof. Martina je govorila o pravu priziva na savjest, ističući primjer abortusa i zakonsku mogućnost da doktor ne vrši abortus prizivom na savjest. To pitanje potaknulo je raspravu u kojoj je sudjelovao veliki broj sudionika
VM/KMC
