Održana druga Tribina korizmenih petaka o vjeri kao daru Božjem

Druga u nizu Tribina korizmenih petaka, koje organiziraju Beogradska nadbiskupija i Pastoralni centar papa Ivan Dobri, održana je u petak 21. marta 2025. godine u Multimedijalnoj dvorani Pastoralnog centra papa Ivan Dobri u Beogradu. Tema tribine bila je „Vjera kao dar Božji“, a o njoj je govorio p. dr. sc. Marijan Steiner, liturgičar. Prije same tribine u katedrali je održana pobožnost križnoga puta i sveta misa.

Na početku tribine sve nazočne pozdravio je župnik vlč. Mihael Sokol, a poseban pozdrav uputio je predavaču.

Traženje Boga

Predavač je započeo predavanje konstatacijom kako čovjek današnjice nema vremena za Boga, zato što su obasuti medijima i kao da je religija izgubila mjesto u suvremenom društvu pa se odsutnost Boga prihvaća kao nešto neizbježno. „Vjernik ne može prihvati odsutnost Boga. On treba Boga, živoga Boga i to više nego ikada“, rekao je p. Steiner i dodao da ljudi traže iskustvo Boga i osobni susret s Njim, tako da vjernik pomoću vjere osjeća da je Bog živ, da je s njim, dok nevjernik ismijava ovakve tvrdnje.

Traženje smisla

Govoreći o tome kako je smisao cilj prema kojemu čovjek teži p. Steiner je istakao da sve ima razloge i smisao pa i onda kada ih ne razumijemo jer sve vodi k cilju i u svemu je smisao. „Koji je cilj čovjeka? Smisao je izvan nas, prelazi granice smrti. Cilj je preko tajne smrti. Biblija kaže da je čovjek istjeran iz prirodnog ambijenta i da se treba vratiti svome izvoru – Bogu. Čovjek ima zadaću da prašta, ljubi. Vjera je odnos prema Bogu i drugima. Vjera je uvjerenje koja svaki put traži skok u nepoznato. Ona je sigurnost i smislenost“, rekao je p. Steiner.

Stvoreni svijet

„Sve oko nas nam govori da postoji netko tko je sve isplanirao da ovako postoji i funkcionira. Sve stvoreno ima smisla i u stvorenom svijetu vlada zakonitost i red“, rekao je p. Steiner i dodao kako evolucija ne može dati odgovor, jer nedostaje vrijeme za razvoj ovako složenih organizama, kao i sam prijelaz oblika. Ipak, gledajući stvarnost moramo razumski zaključiti da je stvoritelj svega Bog, da je osim svega stvorenoga u čovjeka utisnuo svoj pečat darujući mu savjest – kao unutarnji zakon po kojemu treba činiti dobro a izbjegavatizlo, istakao je p. Steiner i dodao da je savjest otvoren put k izvoru, Bogu. „Jedino je Isus rekao da je istina, jedan jedini čovjek u povijesti umro za svoje tvrdnje i nadvladao smrt“, rekao je p. Steiner.

Ateizam

„Ateizam je učenje koje odbija vjeru u Boga. Zastupa da je Bog izmišljotina i da ne postoji, da je nemoguće objasniti Boga te da Bog nije stvorio čovjeka nego čovjek Boga. Vjera u znanost je nova vrsta religije. Ateisti tvrde da ratovi, patnje i nevolje pokazuju da nema Boga, jer ako postoji i ako je ljubav ne bi dopustio zlo, stoga postoji samo energija u koju ćemo na kraju biti usisani, zato treba iskoristiti ovaj život maksimalno i uživati, ne mislit na Boga…“rekao je p. Steiner te dodao kako i Blaise Pascal bio skeptik, ali poslije je rekao Srce ima svoje razloge koje razum ne poznaje.

Vjera kao ljudsko iskustvo

Na kraju predavanja p. Steiner je rekao kako u današnjem svijetu zbog eksperimentalnih znanosti koje se temelje na iskustvu i onom što se može provjeriti baš i nema mjesta za Boga, jer on nadilazi svijet – On je transcendentan, a opet s druge strane je u svijetu – On je imanentan, tako da ga ne možemo do kraja obuhvatiti kao materiju, ali se očituje u čovjekovom religioznom iskustvu. „Vjera je susret s Bogom u osobi Isusa Krista“, zaključio je p. Steiner.

Nakon predavanja uslijedila je rasprava, a vlč. Mihael je zahvalio predavaču i najavio slijedeću tribinu.

KMC