Održana prva Tribina korizmenih petaka o 1700. obljetnici Nicejskog sabora

Prva u nizu Tribina korizmenih petaka, koje organiziraju Beogradska nadbiskupija i Pastoralni centar papa Ivan Dobri, održana je u petak 14. marta 2025. godine u Multimedijalnoj dvorani Pastoralnog centra papa Ivan Dobri u Beogradu. Tema tribine bila je „1700. obljetnica Nicejskog sabora – u zajedništvu Crkve Istoka i Zapada“, a o njoj je govorio dr. sc. Ivan Zubac s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Osijeku. Prije same tribine u katedrali je održana pobožnost križnoga puta i sveta misa.

Na početku tribine sve nazočne pozdravio je župnik vlč. Mihael Sokol, a poseban pozdrav uputio je predavaču.

Predavač je započeo predavanje povijesnim pregledom prva tri stoljeća kršćanstva kao i govorom o počecima, mjestu i djelovanju kršćana. „Kršćanstvo se je od jedne male zajednice proširilo po cijelome svijetu, čemu je pogodovala i otvorenost Rimskog Carstva, a prihvaćeno je zbog uzvišenijeg morala koji donosi za razliku od drugih u tadašnjem vremenu“, rekao je dr. Zubac te dodao kako u samom početku razvoju kršćanstva dolazi i do krivovjerja – gnosticizam, montanizam, milenarizam, adapcionizam, modalizam i arijanizam, zato se je tražilo rješenje teoloških problema zbog jedinstva u nauku Crkve. Predavač je naglasio kako je u to vrijeme bilo više teoloških škola u Zapadnom i Istočnom carstvu, a uz Rim tu je Egipat, Aleksandrija, Antiohija…te poznati učitelji poput Klementa Aleksandrijskog, Origena…te da glavni jezik nije latinski nego grčki i oni pokušavaju teološke pojmove prevest s hebrejskog na grčki, valoriziranjem Platonove filozofije, tražeći duhovni smisao u Svetom Pismu. Dr. Zubac je rekao kako je Istočnim carstvom vladao Licinije, a Zapadnim carstvom Konstantin I. Veliki te da su njih dvojica 313. godine potpisali u Milanu Milanski edikt o vjerskoj toleranciji, slobodi kršćana – to znači da je kršćanstvu omogućen pravni položaj kao poganstvu, koji je utemeljen na onom reskriptu o toleranciji iz Nikomedije, koji je objavio 311. godine car Galerije. „Licinije je dao slobodu jer je tu bilo više kršćana“, rekao je dr. Zubac te naglasio da je to Mala Azija, Egipat, Grčka, Sirija….Dr. Zubac je naglasio kako je car Konstantin I. Veliki 312. godine pobijedio Maksencija, a prije bitke prema predaji imao viđenje križa s porukom „U ovom znaku ćeš pobijediti“, i zato je naredio da se Kristov znak stavi na zastave i štitove vojnika. „Nakon ove pobjede Konstantin I. Veliki 324. godine pobijedio je i Licinija te se proširio na Istočno carstvo i počeo praviti bazilike, napravio novi grad Konstantinoplois – Carigrad, tako da je on sada bio glavni grad, a ne Rim“, rekao je dr. Zubac i dodao kako su u to vrijeme počele nesuglasice unutar nauka crkve, kao i krivi nauk biskupa Arija te je zbog toga car Konstantin I. Veliki sazvao 325. godine prvi ekumenski crkveni sabor u Niceji – Prvi nicejski sabor, na kojem je bilo 200 biskupa, od kojih samo 6 iz Zapadnog carstva. Predavač je naglasio da je na saboru osuđen nauk Arija – arijanizam, koji je naučavao da Sin nije istobitan s Ocem, nego da mu je podređen, te da je određeno kako je Sin istobitan s Ocem, doneseno je vjerovanje, donesene su anateme, proglašeni su centri kršćanstva (Rim, Antiohija i Aleksandrija), datum Uskrsa…, a Konstantin je izagnao Arija i Atanazije je postao biskup Aleksandrije. Predavač je naglasio kako se Konstantin I. Veliki pred smrt promijenio mišljenje o Ariju i pozvao ga u zajedništvo crkve 335. godine, a to sve zbog utjecaja arijanskih biskupa, a jedan od njih je Euzebije Nikomedijski, koji ga je čak krstio na samrti, 337. godine. Predavač je zaključio da su i poslije smrti Konstantina I. Velikog progonjeni kršćani, a posljednji rimski vladar koji je vratio rimsku religiju, kult i hramove te ukinuo povlastice Crkvi bio je Julijan II. Apostat(a), rimski car (361.-363.), te da je tek islam riješio ova neslaganja arijevaca i kršćana na istoku.

Nakon predavanja uslijedila je rasprava. Na završetku susreta vlč. Mihael je zahvalio predavaču kao i sudionicima i najavio drugu tribinu za slijedeći petak.

V.M. / KMC