Održana prva Tribina o redovima i družbama u Katoličkoj Crkvi povodom 100. obljetnice župe Krista Kralja u Beogradu
Prva u nizu Tribina o redovima i družbama u Katoličkoj Crkvi povodom 100. obljetnice župe Krista Kralja u Beogradu, koje organizira župa Krista Kralja, održana je u petak, 24. oktobra 2025. godine u dvorani župe Krista Kralja. Tema tribine bila je „Redovništvo/monaštvo u Crkvi“, a o njoj je govorio prof. dr. sc. p. Marijan Steiner, superior isusovačke zajednice u Beogradu. Tribini je nazočio domaćin župnik vlč. Aleksandar Ninković, tajnik kardinala Nemeta i župni vikar vlč. Stipo Filipović, župnik župe sv. Ante u Beogradu fra Ilija Alandžak i lijepi broj posjetitelja.
Na početku Tribine sve nazočne pozdravio je vlč. Ninković, a posebni pozdrav uputio je predavaču, te istakao da će se povodom 100. obljetnice župe Krista Kralja održati serija tribina s temom redovništva/monaštva u Katoličkoj i Pravoslavnoj Crkvi.
Profesor Steiner je na početku predavanja izrazio zadovoljstvo zbog ideje da se povodom 100. obljetnice govori o Crkvi. “Crkva je zajednica sljedbenika Isusa Krista koji nastoje živjeti životom koji je On propagirao”, rekao je profesor Steiner i dodao da su krštenjem postali dio te zajednice, da su svi pozvani na svetost, bez obzira koju službu obavljaju u Crkvi, bilo da su svećenici ili laici. Govoreći o Crkvi kao tijelu, kojemu je glava Krist, a svatko od nas je jedan dio-ud, koji je unikatan i nezamjenjiv, profesor Steiner je istakao kako je u tom tijelu Crkve bilo onih koji su odlučnije, zahtjevnije i radikalnije htjeli slijediti Krista. Predavač je također istakao da su kršćani u prvim desetljećima očekivali dolazak Isusa Krista, bili su progonjeni zbog vjere sve do 313. kada su dobili slobodu ispovijedanja vjere. “Tako možemo reći da u Crkvi postoje tri entiteta: 1. Božji narod – laici; 2. klerici – birani da budu voditelji kulta i naroda (biskupi, prezbiteri i đakoni); 3. redovnici i monasi”, rekao je predavač i bazirao se na govoru o redovništvu/monaštvu u Crkvi. Profesor Steiner je naglasio da su redovi nastajali zbog potreba Crkve i društva u nekom određenom vremenskom periodu. Predavač je istakao da su prvi redovnici bili pustinjaci, koji su se povlačili u pustinju odričući se svega materijalnog – to je prva oznaka siromaštvo, potom živjeli su sami – to je oznaka čistoće-celibata, zatim su se odrekli svoje slobode da bi što bolje služili Ktistu – to je oznaka poslušnosti. Oni su uglavnom živjeli uz dolinu rijeke Nila (Egipat) i u Siriji, a najpoznatiji su sv. Antun Pustinjak, sv. Pahomije…, istakao je predavač i dodao da su se poslije pustinjaka pojavili pojedinci (na istoku je to bio sv. Bazilije, a na zapadu sv. Benedikt) koji stvaraju zajednice i njihovi članovi žive čitav život u toj zajednici – samostanu, a u njima se uglavnom molilo i radilo, tako da je i benediktinsko geslo ora et labora (moli i radi). “Benediktinci su kultivirali Europu”, rekao je profesor Steiner i nastavio govor o vrlo lošoj crkvenoj i društvenoj situaciji u Europi u 10. stoljeću, zbog koje su nastali prosjački redovi – franjevci i dominikanci koji su živjeli od prošnje i autentičnim životom Europa se u 12. i 13. stoljeću preporodila. Profesor Steiner je naglasio da poslije njih dolaze viteški redovi koji su karitativnim i humanitarnim radom dali veliki doprinos, a poslije njih u novom vijeku, kada je došlo do reformacije u Crkvi pojavili su se isusovci, barnabiti i neki drugi redovi kao odgovor na krizu u Crkvi. “Tad je trebalo obnoviti Europu obrazovanjem i odgojem”, rekao je predavač i dodao da su ti redovi uz propovijed i školski sustav podizali svijest. Predavač je na kraju povijesnog prikaza redova u Crkvi istakao da su se u 19. i 20. stoljeću pojavile razne kongregacije koje su pomogle društvu u cjelini, a tu se ne smiju zaboraviti brojni redovi časnih sestara koje su bile na poseban način angažirane u zdravstvu. Na kraju predavanja profesor Steiner se osvrnuo i na današnju situaciju u pogledu krize redovničkih zvanja ponajvećma u Europi, jer u Aziji i Africi ima dovoljan broj zvanja, zaključivši kako ona ima izvor u gubljenju smisla za duhovno, zatvorenosti životu, posvjetovnjačenju i želji da se čovjek nametne u slobodi.
Na kraju predavanja uslijedila je rasprava nakon koje je vlč. Ninković zahvalio profesoru Steineru na predavanju i svima koji su nazočili te najavio da će se tribine održavati svaki mjesec, a slijedeća će biti o franjevcima.
Da podsjetimo:
Župa Krista Kralja 2026. godine proslavlja 100. obljetnicu ustanovljenja. Prije uspostave župe crkva je bila posvećena Sv. Ladislavu, a 1926. godine proširena je do današnjih razmjera dozidavanjem bočnih ulaza, kora i zvonika, da bi na svetkovinu Krista Kralja bila posvećena novom zaštitniku Kristu Kralju i osnovana je župa. Bila je to prva župna crkva u Beogradu i privremena katedrala, a od 1988. godine je konkatedrala.
KMC
