Održano zasjedanje Zbora svećenika Beogradske nadbiskupije

U ponedjeljak 13. oktobra u samostanu sv. Ante u Beogradu održano je 17. zasjedanje Zbora svećenika Beogradske nadbiskupije. Zasjedanje je započelo zajedničkom molitvom i pozdravom koji je svima uputio kardinal Ladislav Nemet, SVD, beogradski nadbiskupi metropolit, kao i gvardijan samostana sv. Ante fra Ilija Alandžak.

U prvom dijelu susreta prof. dr. sc. fra Ivan Šarčević održao je predavanja na temu: Laudato si’ – Enciklika o brizi za zajednički dom. Na početku predavanja fra Ivan je naglasio da je enciklika objavljena 2015. godine, koju je napisao papa Franjo, i on je prvi papa koji je pisao o zaštiti okoliša te kao uvod u predavanje iznio nekoliko važnih događaja iz života sv. Franje Asiškog kao i kontekst i okolnosti nastanka njegove Pjesme brata Sunca. Zbog toga što je Franjo bio primjer cjelovite ekologije, u kojemu je neraskidivo povezana briga za prirodu, pravednost prema siromašnima, zauzimanje za društvo i unutarnji mir, papa Ivan Pavao II. proglasio ga je 1979. godine zaštitnikom ekologije i ekologa, istakao je fra Ivan i naglasio da je papa Bergoglio bio nadahnut sv. Franjom, uzeo je ime Franjo, njegovim odnosom prema siromašnima i perifernima, u odnosu prema okolišu, u brizi za isključene i u mirotvornom dijalogu s muslimanima. „Osim Laudato si’ (nadopuna Laudate Deum, 2023.), Franjo ga inspirira za Deklaraciju o ljudskom bratstvu iz Abu Dabija 2019. te socijalnu encikliku o bratstvu i socijalnom prijateljstvu – Fratelli tutti (potpisao u Asizu, 3. 10. 2020.)“, rekao je fra Ivan te dodao da je Franjo bio mistik i hodočasnik jednostavnosti i čudesna sklada s Bogom, s drugima, s prirodom i sa samim sobom te da su njemu svako stvorenje brat i sestra, što nije iracionalni romantizam, ni stav gospodara, potrošača i izrabljivača prirodnih dobara (sirovi antropocentrizam), nego poštivanje autonomije koja dolazi iz stvorenosti od Boga. Fra Ivan je istakao da u enciklici Laudato si’ papa Franjo navodi i pape prije sebe, patrijarha Bartolomeja i druge zauzete za okoliš i upućuje apel za zaštitu i brigu za zajedničku kuću. Fra Ivan je istakao da dokument ima šest dijelova, a u prvom dijelu koji nosi naslov Što se događa našem zajedničkom domu, donosi promjene u našem svijetu, u kojem se gubi osjećaj odgovornosti za bližnje i gdje dominira kultura otpada i odbacivanja, onečišćenje, zatopljenje, povećanje razine mora, staklenički plinovi, nestanak bioraznolikosti, gubitak tropskih šuma, ugrožen morski hranidbeni lanac…Govoreći o drugom dijelu enciklike koji nosi naziv Evanđelje stvaranja, fra Ivan je naglasio da on govori o tome kako je ekologija sastavni dio vjere, kako se razlikuju pojmovi stvaranje i priroda. „Mi nismo Bog i trebamo odbaciti despotski antropocentrizam. Stvorenja nisu potpuno podložna čovjekovu dobru, imaju vrijednost u samima sebi. Bog stvaranjem ograničava samoga sebe, daje autonomiju čovjeku i stvorenjima. Čovjek jest slika Božja, ali se time ne smije previdjeti da svako stvorenje ima svoju svrhu“, rekao je fra Ivan. Govoreći o trećem dijelu enciklike koji nosi naziv Ljudski korijeni ekološke krize, fra Ivan istakao da papa Franjo traži smionu kulturnu revoluciju: obnovu odnosa s prirodom, a to znači obnovu samog čovjeka, jer ne može biti ekologije bez odgovarajuće antropologije. Predavač je naglasio da se u tom dijelu također ističe kako je rad najbolji oblik brige za svijet. Fra Ivan je istakao da četvrti dio nosi naziv Cjelovita ekologija i govori o tome da je povezana ekologija okoliša, ekonomska ekologija i socijalna ekologija. Predavač je naglasio da se u tom dijelu govori i o načelu supsidijarnosti (sloboda razvijanja na svim razinama društva ali ujedno zahtijeva veći osjećaj odgovornosti prema općem dobru od onih koji raspolažu većom moći), kao i o ekologiji svakodnevice: uređenje prostora gdje živimo (ureda), radnog mjesta, ulice, naselja…, jer sve to izražava naš identitet. Govoreći o petom dijelu enciklike koji nosi naziv Neke smjernice za djelovanje i usmjerenje, fra Ivan je istakao kako se tu govori o važnosti dijaloga u međunarodnoj politici (planet je naša domovina, čovječanstvo jedan narod u zajedničkom domu), kao i o potrebi dijaloga do novih nacionalnih i lokalnih politika gdje lokalno stanovništvo ima povlašteno mjesto u raspravi.

Fra Ivan je zaključio predavanje govorom o šestom dijelu enciklike koje nosi naslov Ekološki odgoj i duhovnost, ističući kako se mora promijeniti čovječanstvo, jer mu nedostaje svijest o zajedničkom podrijetlu, međusobnoj pripadnosti i budućnosti koja se dijeli sa svima. „Potreban je novi stil života, a ne kompulzivni konzumerizam. Odgoj za novi savez između čovječanstva i okoliša. Odgoj za unutarnju ravnotežu sa sobom, drugima, okolišem, s Bogom (Franjo Asiški). Preuzimanje brige za stvoreni svijet čineći male svakidašnje aktivnosti. Nemojmo sumnjati da ti napori neće promijeniti svijet“, zaključio je fra Ivan. Nakon predavanja uslijedila je rasprava.

Drugi dio susreta predvodio je kardinal Nemet, a odnosio se na obavijesti i  nadolazeće događaje u Nadbiskupiji. Susret je završen zajedničkim objedom.

KMC