Homelokalne vestiSakralna umetnost Istoka i Zapada u Pastoralnom centru papa Ivan Dobri u Beogradu

Sakralna umetnost Istoka i Zapada u Pastoralnom centru papa Ivan Dobri u Beogradu

Sakralno ponekad dodirne umetnikovo biće i tako pokrene njegov duh, njegovu imaginaciju. Za dejstvo energije sakralnog nije presudno da li je takav dodir trajao samo jedan tren ili mnogo duže, da li je bio tangencialan, jedva primetan, tako da ga umetnik možda nije ni bio svestan, ili je onaj koji u umetniku stvara bio, uz punu samosvest, dublje i po raznim pravcima prožet takvom energijom

Dragan Stojanović, „Energija sakralnog u umetnosti“

 

U subotu, 25. februara, održano je predavanje u dvorani Pastoralnog centra – papa Ivan Dobri u Beogradu. Predavanje pod nazivom Sakralna umetnost Istoka i Zapada organizovao je pokret Fokolara koji deluju u Beogradu u saradnji sa Pastoralnim centrom. Predavanje je održala Ana Šebeščan, student Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu.

U uvodnom delu predavanja, moderator vlč. Laslo Đuriš, župnik župe sv. Karla Boromejskog u Pančevu, govorio je nešto više o životu samog predavača, od prepoznavanja njenog talenta za umetnost ovakvog karaktera pa sve do današnjeg dana. Ana je student odseka konzervacija i restauracija, a prema rečima moderatora još kao mala pokazala je svoje zanimanje ali i talenat za ovu vrstu umetnosti.

Posetioci predavanja, imali su priliku da vide i mnogobrojna izložena dela različitih autora, od onih poznatih pa sve do onih manje poznatih autora grada Vršca.

Na samom početku predavanja posetioci su mogli da čuju predstavljanje kolaža koji je izabran kao plakat za ovaj događaj a koji predstavlja spoj umetnosti Istoka i Zapada koje su kroz mnogobrojna dele jako slične ali i različite u isto vreme. Pa tako razlaz u umetnosti i odvajanje na umetnost Istoka i Zapada seže u daleku prošlost sve do 1054. godine kada se odigrao veliki crkveni raskol. Sakralna umetnost kao pojam ostao je isti kroz istoriju ali sa dolaskom novog doba, i sama sakralna umetnost poprima oblike modernog, što se i vidi kroz hronološki razvoj umetnosti sve do danas.

Najveća razlika u umetnosti Istoka i Zapada kada su u pitanju prikazi na platnu, slike i freske je u prihvatanju dogmi koje jedna priznaje a druga pak hrišćanska Crkva ne. Pa se tako dogma o Bezgrešnom začeću Blažene Djevice Marije u Zapadnoj tradiciji prikazuje kao lik Marije koja gazi zmiju dok se ta dogma ne priznaje u Istočnoj Crkvi, tu dolazimo i do razlike u Marijinom Uznesenju odnosno Uspenju koje se isto donekle razilazi.

Kada je arhitektura u pitanju, kroz vreme, u samom načinu zidanja, Crkve su ostale više manje slične, sličnog oblika samo različite po pitanju bočnih brodova ili veličini samog zdanja. Ali i tu vidimo da se vremenom i način projektovanja i zamisli menja pa Crkve širom sveta, pogotovo u Zapadnoj tradiciji imaju više elemenata modernizma nego starih elemenata gotičkog stila koji je obeležio izgradnju najvećeg broja svetski poznatih katedrala.

Tokom predavanja posetioci su mogli da vide primere različitih tehnika ali i umetničkih dela kroz vreme pa sve do savremene sakralne umetnosti.

Nakon završenog predavanja prisutni posetioci imali su priliku da nastave sa razgovorom ali i da pogledaju izložbu koja je pratila ovo predavanje.

 

Marija Antonela Kanelić

FOLLOW US ON: