Skup Zaklade Centesimus Annus o kršćanskoj socijalnoj etici u digitalnoj eri
Treba upravljati novim tehnologijama kako bi se očuvala istinska vrijednost ljudskih odnosa – to je ukratko poruka proizišla s konferencije koju je organizirala njemačka skupina Zaklade Centesimus Annus-pro Pontifice, održane 15. i 16. novembra u Berlinu o temi „Kršćanska socijalna etika u digitalnoj eri“. Svjetski poznati znanstvenici različitih disciplina proveli su ta dva dana razmjenjujući mišljenja i prijedloge o mogućnostima i izazovima koji su pred kršćanskom socijalnom etikom u digitalno doba. Sudionici su na skupu bili posebno usredotočeni – kako je izvijestila agencija KNA – na odgovore koje kršćanski socijalni nauk može danas dati u napretku tehnokratske paradigme u vremenu digitalizacije.
Domingo Sugranyes Bickel, predsjednik Zaklade Centesimus Annus-pro Pontifice istaknuo je da se razmišljanje zaklade o toj temi ne bavi samo analizom novih mogućnosti i sve većih prigoda i mogućnosti za rast, nego i kulturalnim i antropološkim vidicima, te cjelokupnom organizacijom društva, u odnosu na tehnološku revoluciju koja je u tijeku. Pritom je upozorio da bi u dinamikama digitalnoga doba čovjek mogao postati samo objekt.
Gerrit Heineman, voditelj Centra za istraživanje web-a na Sveučilištu primijenjenih znanosti u Niederrheinu, upozorio je pak da ne valja ovisiti o digitalizaciji, nego treba djelovati kako bi se njome upravljalo. Europa je tek počela voditi računa o razvoju koji se događa u Aziji; Kina je, primjerice, sa svojih 750 milijuna korisnika najvažnije tržište. Oni koji se ne suoče s tim izazovom bit će među gubitnicima. Heineman je istaknuo također da su kršćani pak, s 1.300.000.000 korisnika, najveća zajednica, te da 90% naraštaja rođenoga nakon 2000. godine rabi društvene mreže.
Prema riječima berlinskoga nadbiskupa Heinera Kocha, kršćanska socijalna etika treba očuvati dostojanstvo čovjeka u procesu postupne digitalizacije, izbjegavajući opasnost da pametni telefon bude iznad odnosâ i istinskoga dijaloga među ljudima. Digitalizacija već dugo dotiče sva područja života, od svijeta rada do religije, od bolnicâ do cestovnoga prometa. Zbog toga zahtijeva i etičke kriterije za primjenu i međusobno djelovanje – kazao je pak na konferenciji pomoćni biskup Roermonda, Everard J. de Jong te primijetio da su društvene mreže dopustile odnos s cijelim svijetom, ali je istodobno pojedinačni korisnik ostao sam.
Pametni telefon, tablet, I-Phone, I-Pad, društvene mreže, sve su to sredstva koja stavljaju u izravni kontakt s cijelim svijetom, ali imaju i veliku očaravajuću moć, čineći da osoba pobjegne od stvarnosti života. Društvene mreže omogućuju sudjelovanje u sudbini drugih, ali istodobno mogu učiniti da se trpljenje drugih osjeća kao nešto daleko, bez ikakva suosjećanja, određujući tako čovjeka podijeljenoga između sveprisutnosti i samoće – istaknuto je na skupu.
Na kraju je biskup de Jong, spominjući encikliku pape Franje „Laudato Si’“, potaknuo na promicanje novoga načina razmišljanja. Trebalo bi postojati drugačije stajalište, misao, politika, odgojni program, stil života i duhovnost koji stvaraju otpor napredovanju tehnokratske paradigme – istaknuo je biskup. Dodajmo da se među predavačima i sudionicima skupa na kraju razvila živa rasprava o umjetnoj inteligenciji i njezinoj etičkoj i neetičkoj uporabi.
(rv/kmc)