HomeNadbiskupovi govoriZahvala. „Dođi, pokazat ću ti zaručnicu, Ženu Jaganjčevu!“ (Otk 21, 9b)

Zahvala. „Dođi, pokazat ću ti zaručnicu, Ženu Jaganjčevu!“ (Otk 21, 9b)

„Dođi, pokazat ću ti zaručnicu, Ženu Jaganjčevu!“ (Otk 21, 9b)

11.11.2020 (75. rođendan)

 

Tako nekad anđeo prozbori apostolu kojeg je Isus posebno volio: a slično tome i meni progovori anđeo u liku dobroga seoskog pastira, Mirka Žerjava, salezijanca, koji me je tako s pašnjaka poveo k Zaručnici – Ženi Jaganjčevoj; k Zajednici Crkve! Tako je među nama nastao neraskidivi Savez i bez toga bi se Saveza moje biće pretvorilo u prah. Kod Don Boska najviše se divim upravo njegovoj ljubavi prema Crkvi.

Stavljen sam u ovom trenutku – visoko poštovana liturgijska zajednice – pred zadaću koju nisam kadar izvršiti! Pozdraviti sve Vas?! Ta kako? Zahvaliti svima Vama ovdje nazočnima i tolikima koji zbog pandemije ne mogu biti s nama, ali „tkali su moj život… u utrobi Majke Crkve“; a i kako bih to mogao učiniti? Nemoguće mi je dovoljno izreći svekoliku svoju zahvalu.

Stoga molim svete nebeske duhove, Vaše predobre anđele čuvare, kao najbolje komunikatore, da to učine umjesto mene. Naime, moje misli nezadrživo lete daleko natrag u najranije djetinstvo, tamo na maleno ali predivno dolenjsko brdašce, Stopno, gdje u živopisnom svetištu kraljuje Presveta Bogorodica. Tamo smo boravili čitavu noć na Veliku Gospu. Tamo, kod Bogorodice, sve je i započelo, a tu u Bogorodičinoj katedrali u Beogradu ‒ sve je postalo kristalno jasno. Posve je naime jasno da su sve ove godine ‒ samo karike u nizu, u zlatnom lančiću neopisive Božje ljubavi.

Iako sam preljubazni kler Beogradske nadbiskupije na vrijeme zamolio da ne obilježavamo te moje takozvane „jubilarne“ godine, njegova je pak ustrajnost u toj nakani doprinijela da sad bolje sagledavam što je sve u mome životu učinila milost; što je sve satkala Djevica Bogorodica.

Zato je ovo dan kad moram – dozvolite mi to Vi, predragi i izuzetni gosti, braćo svećenici te braćo i sestre u Kristu – glasno podići glas zahvale Bogu, Bogorodici Djevici i Djevici – Zaručnici Crkvi. Po Njoj – Djevici Mariji i Njoj Djevici Crkvi ‒ očitija je moja zahvala Nebu i Zemlji!

Oče Jože, vem da si izkrvavel za mene, ko sem jaz šele nastajal… Tvoja me je žrtva približala k žrtveniku. O globočina modrosti…! Draga mati, bratje in sestre – vi ste zame en sam dih zastonjskosti!

Crkvo i salezijanska karizmo u njoj, postali ste mi čvrsta ljestvica k oltaru. Stoga Vama ide nikad dovoljno ispjevana hvala!

Sveti – Sveti oče Ivane-Pavle II.! Ti si 16. 10. 1978. u Želimlju prouzročio onaj moj utopijski skok, da bi me 25. marta 2000. postavio u stvarnost pastorale ovoga grada! Draga Majko Crkvo – pružala si mi 20 godina na raspolaganje mogućnost da Te volim.

Vječnost će pokazati kakav je bio moj odgovor; a Majka Crkva mi je dala i sve Vas ovdje prisutne, da Vas poštujem i volim i da znam za koga da živim.

Eccellenza Vostra Reverendissima Nunzio apostolico, Grazie per la Sua presenza fra noi che ci fa sentire vicino la mano tesa di papa Francesco. Dio La benedica!

Braćo u episkopatu, osobito gospodine predsjedniče naše Konferencije i Ti novoinamenovani subotički pastiru! Kolika li je samo milost apostolstva! Hvala svima Vama na svjedočenju, pomoći, dubokim i zahtjevnim traženjima. Čeznem da budemo još jače proročki povezani i evanđeoskom soli uvijek začinjeni

Uzoriti kardinale, generacijo „45“: hvala za Vaš dolazak, neprestano zajedništvo, svjedočenje i svekolika nadahnuća.

 

Dragi prezbiteri Beogradske nadbiskupije, hvala Vam na strpljivosti i velikodušnosti: radujte se što za Zaručnika možete biti siromašni i uvijek razapeti na križu tolikih potreba i izazova. Jer naše su boli spasonosne. Hvala svim ostalim prisutnim svećenicima, redovnicima, redovnicama, Bogu posvećenim osobama; po Vama je naša Crkva radosna, obiteljska i nadom prožeta.

Vaša svetosti, patrijarše SPC-a, šaljete nam svoga delegata vladiku Stefana, pridružuje mu se Njegovo preosveštenstvo g. g. Irinej, vladika Bački s pratnjom.

Znam da biste iz jasnih razloga već prije trebali biti imenovani. Ali Vama trebam uputiti posebno naglašen takt zahvale. U Beogradu smo naime i na divnom, dragocjenom mostu Istoka i Zapada. Ovdje gdje sam se po Božjoj volji ponovno rodio! Velika je čežnja i vapaj u mome srcu za zagrljajem Istoka i Zapada. Svako uvećanje spoznaje doista je kao novo rođenje.

Hvala svima Vama – osobito tolikim dušama skrivenim po čitavoj Srbiji – koji me tako radosno prihvaćate i ponavljate mi: Samo hrabro dalje!

Naša povezanost poznaje zapravo samo jednu riječ: „hrabro“ i „zajedno“.

Tako mi govore i braća iz reformiranih Crkava. Kao i naša braća iz Jevrejske i Islamske zajednice: Ali drugog puta doli puta dijaloga – niti nema!

Božja promisao koja je sve tako vodila da ovaj najsvetiji čin zahvale slavimo 11. 11. u 11. sati, dakle ‒ na povjesno znakovit Dan primirja ‒ blaženo me je skršila preplavljenog divljenjem! Potvrdila je moj temeljni životni vapaj za mirom, pomirenjem, jedinstvom! Da, Oče vječnosti i Sine Gospodaru historije, beskrajna hvala što smijemo biti ponizne sluge toga mira, pomirenja, jedinstva.

Zato svi Vi koji ste u službi društvenih zajednica i koji ovo naše društvo hranite mudrošću, spoznajom, služenjem, znanošću komuniciranjem ‒ hvala Vam!

Ovo je poruka današnjega providnosnog dana ‒ da je preobrazba nas samih, preobrazba naših zajednica i preobrazba našeg društva moguća! Radujmo se tolikoj sinergiji među nama!

Braćo i sestre vjernici Beogradske nadbiskupije, velika Vam hvala i pružam svoj pastirski zagrljaj svima Vama i svakome ponaosob, jer ste me na tom putu uvijek pratili, podupirali, pretjecali i učvršćivali. Majka Božja bila Vam svugdje i svagda pomoćnica!

Svima Vama, stanovnici grada Beograda, svima Vama koji nas pratite preko RTS-a, koji nas pratite na TV Laudatu; svima Vama na društvenim mrežama u zajedništvu s nama iz Katedralne crkve u Beogradu, koja je u procesu obnavljanja;

hvala Vam uz moje iskreno poštovanje i molitvenu blizinu!

Probudimo u svojim srcima mir, pomirenje i jedinstvo te hrabro zaplivajmo ususret novim perspektivama nade koja dolazi od Njega, Njega koji nas je pozvao u život, koji nas poziva u neopisivu kreativnost vjere. Svima hvala i ponizna molba da me pratite svojom molitvom…

+ Stanislav Hočevar

FOLLOW US ON: