Ekspertski panel „Dvadeset godina vjerske nastave u Republici Srbiji“ u Beogradu

Na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 4. novembra započeo je rad Međunarodnoga ekspertskog panela „Dvadeset godina vjerske nastave u Republici Srbiji“.

Otvaranju skupa, čiji su organizatori Odbor za vjeronauk Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke SPC i Pravoslavni bogoslovski fakultet Sveučilišta u Beogradu, prisustvovali su dekan PBF u Beogradu Zoran Ranković, ministar prosvjeteSrbije Branko Ružić, zrenjaninski biskup i predsjednik Međunarodne biskupske konferencije Svetih Ćirila i Metoda Ladislav Nemet, reis-ul-ulema Islamske zajednice Srbije Sead Nasufović, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji muftija Mevlud Dudić, biskup Slovačke evangeličke Crkve u Srbiji Jaroslav Javornik, veliki rabin Srbije Isak Asiel, ravnatelj Uprave za suradnju s Crkvama i vjerskim zajednicama u Minstarstvu pravosuđa Srbije Vladimir Roganović, te istaknuti stručnjaci za pitanja odnosa Crkve, države i društva iz Srbije i inozemstva.

„Osjećam potrebu da se vratim u prošlost, da ukažem na ono što je neporecivo, na ljude koji su nam uopće pružili priliku da se bavimo ovom temom, da razmišljamo kako da otklonimo ozbiljne propuste“, kazao je otvarajući panel srpski patrijarh Porfirije. „To uvijek nosi rizik da nekog izostavim, ali odvažit ću se da molitveno spomenem naše oce i braću koji su 2. studnoga 2001. godine, bili na prvom satu vjeronauka u školi Kralj Petar Prvi: blaženog spomena patrijarha Pavla, premijera Srbije Zorana Đinđića, ministra prosvjete Gaše Kneževića, drage nam uspomene muftije beogradskog Hamdije Jusufspahića i o. preč. Andrije Kopilovića, s kojim smo surađivali u nizu poslova. Svi su se oni preselili u naručje Abrahamovo, ali smo zato sretni što su danas među nama ona naša braća, oci i prijatelji koji su zaista dali ključan doprinos vraćanju vjerske nastave“, rekao je patrijarh.

Od problema provođenja nastave, naveo je status školskoga predmeta (sada na razini školskoga programa), rješavanje statusa vjeroučiteljica i vjeroučitelja njihovim upošljavanjem na neodređeno vrijeme, a istovremeno omogućavanje Crkvama i vjerskim zajednicama koje ih delegiraju da vrše nadzor nad njima. „Crkvi se mora osigurati način da se ako, ne daj Bože, dođe do nekog problema, pravo nadzora, u najboljem interesu đaka koji pohađaju vjeronauk, manifestira i kroz povlačenje dozvole za rad onima koji više ne predaju nauk Crkve sukladno njenoj vjeri“, kazao je patrijarh Porfirije.

„Model vjeronauka je pripadao obitelji modela konfesionalnog vjeronauka koja postoji u Europskoj uniji. On je obogaćen i određenim jedinstvenim osobinama. To su bila institucionalna jamstva da je vjeronauk rezultat dobre međusobne suradnje Crkava i vjerskih zajednica, što je i danas naravno slučaj, i također plod saradnje države s tradicionalnim Crkvama i vjerskim zajednicama. Planove i programe Crkve i vjerske zajednice usvajaju konsenzusom. One usuglašuju nacionalnu listu vjeroučitelja u okviru Komisije za vjersku nastavu. Ta Komisija je autonomna, ona je realizacija suradnje Crkava i vjerskih zajednica među sobom i s državom. Vjersku nastavu nije država povjerila i delegirala Crkvama i vjerskim zajednicama, ona je plod suštinske suradnje ravnopravnih. Uostalom, to je za državu jedini način da đaci uživaju dobrobit konfesionalne vjerske zajednice, jer država, kao vjerski neutralna, u krajnjoj liniji takvu nastavu ne može pružiti“, zaključio je patrijarh.

U Srbiji danas ima gotovo 450.000 učenika koji su se slobodno opredijelili da pohađaju vjersku nastavu u školama: 1602 pravoslavna vjeroučitelja, 247 iz dvije islamske zajednice, 131 iz Katoličke Crkve i 30 iz Crkava reformacije.

(IKA/KMC)