Održana prva Tribina korizmenih petaka o sinodalnosti u Katoličkoj Crkvi

Prva u nizu Tribina korizmenih petaka, koje organizira Beogradska nadbiskupija i Pastoralni centar papa Ivan Dobri, održana je u petak, 23 februara 2024. godine u katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije u Multimedijalnoj dvorani Pastoralnog centra papa Ivan Dobri u Beogradu. Tema tribine bila je „Sinodalnost u Katoličkoj Crkvi“, a o njoj je govorio vlč. Dragan Muharem, svećenik Subotičke biskupije, dok je moderator bio rektor Marijanuma vlč. Mihael Sokol. Tribini je nazočio beogradski nadbiskup i metropolit mons. dr. Ladislav Nemet SVD, predstavnik iz Uprave za saradnju s crkvama i verskim zajednicama Gavrilo Grban kao i lijepi broj posjetitelja.

Prije same tribine u katedrali je održana pobožnost križnoga puta i sveta misa.

Na početku Tribine sve nazočne pozdravio je vlč. Mihael, a posebni pozdrav uputio je predavaču.

Predavač vlč. Muharem je na samom uvodu u predavanje istakao kako Sinodalnost u Katoličkoj Crkvi, što je ujedno i tema predavanja, nije nešto strano i nepoznato Crkvi, nego sinodalnost je od početaka nazočna u njoj.

Predavanje je podijelio na četiri dijela: 1. Teološki uvidi; 2. Svetopisamski spisi o sinodalnosti; 3. Razvitak sinodalnosti kroz povijest; 4. Sinodalnost kao put Crkve 3. tisućljeća

1. Teološki uvidi

Predavač je u ovom dijelu naglasio kako je sam Bog sinodalan jer je Trojstvo – Otac, Sin i Duh Sveti, a upravo opstoji zahvaljujući relaciji. „Stoga, može se reći da je Bog i apsolutno i relativno biće, odnosno biće u relaciji prema sebi i prema drugim bićima. Čovjek je stvoren na sliku Božju i zato je socijalno biće, biće usmjereno na druge, a kad je čovjek sam nije slika Božja. Zajedništvo je slika sinodalnosti“ rekao je vlč. Muharem.

2. Svetopisamski spisi o sinodalnosti

U ovom drugom dijelu predavanja vlč. Muharem je istakao kako je Isus bio timski igrač, pozvao je učenike da budu s njim i ta zajednica je sinoda, a najveći među njima je poslužitelj. Isus je mogao sve sam jer je Bog, ali nije iz razloga što tada ne bi bilo učenika, zajednice, Crkve pa i ljubavi na koncu istakao je predavač i dodao kako je sam Bog zajednica ljubavi te da sinodalni način djelovanja u Crkvi je od početaka, jer se prva Crkva doživljavala sinodalnom, a djelovanjem Duha Svetoga i silaskom na učenike ona postaje zajednica, tako da se može reći kako je sinodalnost događaj Duha Svetoga. „U tom smislu može se govoriti o dva vidika sinodalnosti; prvi je apostolski zbor, a drugi euharistijska okupljanja“ rekao je predavač.

3. Razvitak sinodalnosti kroz povijest

U trećem dijelu vlč. Muharem je istakao kako je i poslije smrti apostola nastavljen život Crkve te da su se biskupi sastajali na sabore i rješavali važna pitanja o vjeri. Od 325. do 525. održano je 15 tisuća Sinoda i 5 općih sabora, tako da je papa Franjo ovom Sinodom želio probuditi svijest Crkve o njenom identitetu, istakao je predavač i dodao kako je u Zapadnoj Crvki naglasak na primatu pape s tim da svaki biskup upravlja svojom biskupijom. Posebno je Drugi vatikanski sabor bio plodonosan u pogledu osnivanja stalnih vijeća koja potiču sinodalnost.

4. Sinodalnost kao put Crkve 3. tisućljeća

Predavač je naglasio kako katolički i sinodalni imaju poveznice. Sinodalnost je princip koji treba živjeti i prihvaćati istakao je vlč. Muharem i citirao papu Franju koji je rekao: „Sinoda je put molitve, zajedništva – proces ozdravljenja kojega vodi Duh Sveti“. Predavač je istakao da se sinodalnost odnosi na sve krštene vjernike i želja pape Franje je da se hijerarhija više poveže s vjernicima laicima te da se stvori nova piramida koja ima i vjernike laike na vrhu.

Na kraju predavanja vlč. Muharem je govorio o važnosti otvorenog govora, razlučivanja i dijaloga koji su kao tri alata u stvaranju sinodalnog puta.

Nakon predavanja uslijedila je konstruktivna rasprava i najava slijedeće Tribine.

 

KMC