Održana četvrta Tribina korizmenih petaka o sinodalnosti u ekumenskom kontekstu

Četvrta u nizu Tribina korizmenih petaka, koje organiziraju Beogradska nadbiskupija i Pastoralni centar Papa Ivan Dobri, održana je u petak 15. marta 2024. godine u katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije, u Multimedijalnoj dvorani Pastoralnog centra Papa Ivan Dobri u Beogradu. Tema tribine bila je Sinodalnost u ekumenskom kontekstu: izazov i/ili rješenje, a o njoj je govorio prof. dr. Rade Kisić, Pravoslavni bogoslovski fakultet Univerziteta u Beogradu, dok je moderator bio vlč. Andrej Đuriček.

Prije same tribine u katedrali je održana pobožnost križnoga puta i sveta misa.

Na početku tribine sve nazočne pozdravio je župnik i rektor Marijanuma vlč. Mihael Sokol, a poseban pozdrav uputio je predavaču, kao i Gavrilu Grbanu iz Uprave za saradnju s crkvama i verskim zajednicama i protođakonu o. Radomiru Rakiću koji su svojom nazočnošću obogatili ovaj skup.

Moderator vlč. Andrej je uvodeći u predavanje istakao kako u Crkvi postoji unutarnji dijalog ad intra i onaj prema drugima ad extra te naglasio da on zahtjeva zajedništvo, suradnju, otvorenost…

Predavač prof. Kisić  je na početku predavanja zahvalio za poziv i naglasio da će se u svom predavanju ograničiti na sinodalnosti u Katoličkoj i Pravoslavnoj Crkvi. Svoje predavanje je koncipirao na dva dijela: u prvom dijelu je govorio o tome dokle smo stigli, a u drugom o izazovima sinodalnosti.

Dokle smo stigli?

Predavač je istakao kako je sinodalnost vrlo aktualna tema, a za takvo stanje zasluge se kriju u poticajima pape Franje te naglasio da će se okončati Sinoda u Katoličkoj Crkvi koncem ove godine. „Sinodalnost je Sabornost te je osnova postupanja Pravoslavne Crkve, a sinodalno uređenje je temelj i vuče svoje podrijetlo iz dubine Crkve“ rekao je predavač te dodao kako i Katolička i Pravoslavna Crkva govore o sinodalnosti te da je i u Pravoslavnoj Crkvi 2016. godine na Kritu održan Svepravoslavni sabror. Prof. Kisić je naglasio kako se i u Svetom pismu govori o sinodalnosti i da se u Crkvi odlučuje sinodalno, a to se vidi i na susretu apostola i mnoštva naroda u Jeruzalemu kada se odlučivalo o obrezanju, ali apostoli i prezbiteri su odlučivalo, a ne mnoštvo. Predavač je nadalje govorio o izrazu sinodalnosti ili sabornosti koji se očituje najviše na općim ili vaseljenskim saborima, zatim onim na regionalnim i lokalnim nivoima. Prof. Kisić je naglasio da je 2006. godine u Beogradu napravljen proboje teme dijaloga i rad ekumenske komisije. Preavač je govorio i o primatu i sabornosti te zaključio da sabornost ne negira primat nego se oni međusobno prožimaju i ne mogu jedan bez drugoga funkcionirati. „Kako bi se ovo provelo u praksu nastao je dokument u Raveni koji ističe da prvi ništa ne čini bez znanja ostalih i ostali ništa bez znanja prvoga“ rekao je prof. Kisić.

Izazovi

U drugom dijelu predavač je istakao da razlika u primatu na regionalnim i lokalnim nivoima nije isto, a na univerzalnom nivou je poiman kao ljudska ustanova. „Prvi samo predsjeda saborima, ali svi su jednaki“ rekao je prof. Kisić i naglasio da na regionalnom nivou patrijarh je prvi i on čak ima neke ovlasti i mogućnosti da riješi neke poteškoće ako dođe do njih što drugi nemaju. Na kraju svog predavanja istakao je kako je vidljivo da je društvo nametnulo i diktira nove načine sinodalnosti, a kako Katolička tako i Pravoslavna Crkva pokušava dati adekvatne odgovore na njih svojim Sinodama i Saborima te dodao da bi trebalo osnažiti regionalne nivoe Crkvi kako bi mogle adekvatno odgovoriti na svom području djelovanja.

Nakon predavanja uslijedila je rasprava.

 

KMC