Održana druga Tribina korizmenih petaka o Sinodu i/ili sinodalnosti u Pravoslavnoj Crkvi

Druga u nizu Tribina korizmenih petaka, koje organiziraju Beogradska nadbiskupija i Pastoralni centar Papa Ivan Dobri, održana je u petak 1. marta 2024. godine u katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije, u Multimedijalnoj dvorani Pastoralnog centra Papa Ivan Dobri u Beogradu. Tema tribine bila je Sinod i/ili sinodalnost u Pravoslavnoj Crkvi, a o njoj je govorio episkop jegarski g. Nektarije, vikarni episkop Njegove Svetosti Patrijarha srpskog, dok je moderator bio vlč. Andrej Đuriček.

Prije same tribine u katedrali je održana pobožnost križnoga puta i sveta misa.

Na početku tribine sve nazočne pozdravio je župnik i rektor Marijanuma vlč. Mihael Sokol, a poseban pozdrav uputio je predavaču.

Moderator vlč. Andrej je napravio kratki uvod u predavanje rekavši da je sinodalnost način ostvarenja Crkve kao zajednice u kojoj pulsira kultura dijaloga i razmjena mišljenja, a Pravoslavna Crkva je najbolje mjesto koje govori o Sinodu i sinodalnosti.

Nakon uvodnih riječi moderatora predavanje je održao episkop Nektarije, istakavši na početku kako je sudjelovao na Sinodu Katoličke Crkve održanoj u oktobru 2023. godine. Predavač je podijelio predavanje na dva dijela te je u prvom dijelu govorio o saborima, a u drugom o sabornosti u kontekstu današnjeg društva.

Sabori

Na početku govora o saborima episkop Nektarije je govorio o Crkvi te naglasio da je ona vjerska ustanova, vjerska zajednica. Ona je Bogočovječansko ustanovljenje jer za svoj početak ima Boga, zato nije kao druge organizacije koje je ustanovio čovjek, istakao je predavač te naglasio da je zadaća Crkve propovijedati Krista riječima i djelima te lomiti kruh i prinositi žrtvu – euharistiju. „Crkva je učešće u zajednici zajedničarenja“, rekao je predavač i dodao kako je važno da se narod Božji odaziva na euharistiju, a Crkva  čini euharistiju i euharistija Crkvu.

„Susret na liturgiji je sabor“, rekao je episkop Nektarije i dodao da kako su već od apostola postojali sabori navodeći ona u Jeruzalemu kada su se skupili da riješe pitanje obrezanja onih koji prelaze u Crkvu da li trebaju prije da se obrežu ili ne, tako da su i prvi biskupski koncili bili već od 2. stoljeća kada se javljao neki problem u zajednicama koji je trebalo rješavati, kao i provincijski koncili. Predavač je istako da je bilo 7 općih ili vaseljenskih sabora u prvih tisuću godina kršćanstva koji su se bavili dogmatskim pitanjima (Presveto Trojstvo), pitanjima o Bogorodici i još nekim važnim za Crkvu. „Na prelazu iz 1. u 2. stoljeće dogodio se raskol, premda je on i ranije počeo, te je došlo da animoziteta i prekida zajedničkog slavlja euharistije“, rekao je predavač i dodao kako se taj animozitet zadržao sve do Drugog vatikanskog sabora, ali nakon njega je počeo dijalog među kršćanima. Predavač je naglasio da je važno širenje unutrašnje kvalitete u Crkvi, unutrašnja sabornost, a ne sama kvantiteta.

Sabornost u kontekstu današnjeg društva

Episkop Nektarije je u ovom dijelu predavanja govorio o Svepravoslavnom saboru koji je održan 2016. godine na Kritu i od kojeg su neki očekivali da bude značajan kao Drugi vatikanski sabor, ali trajao je samo 7 dana i više je bio administrativan. „Ipak, pomogao je da se vidi gdje se Pravoslavna Crkva nalazi danas, kao i da se sagleda pitanje suradnje vjernika laika u Crkvi, te još neka druga pitanja vezana uz hijerarhiju Crkve“, rekao je predavač i zaključio predavanje kako je u današnjem liberalnom svijetu teško ostvariti sinodalnost, jer mnogi su tradicionalni vjernici i ne dolaze u Crkvu, ali ne treba odustajati, nego vođeni onom Isusovom tražite najprije Kraljevstvo Božje i sve će vam se dodati, treba uložiti sve napore u širenju evanđelja.

Nakon predavanja uslijedila je rasprava i najavljena je sljedeća tribina.

 

 

V.M. / KMC