Održano zasjedanje Zbora svećenika Beogradske nadbiskupije
U četvrtak 16. novembra u dvorani “Evropa” u prostorijama Ordinarijata nadbiskupije održano je 5. zasjedanje Zbora svećenika Beogradske nadbiskupije. Zasjedanje je započelo zajedničkom molitvom koju je predvodio beogradski nadbiskup i metropolit mons. dr. Ladislav Nemet SVD. Nakon molitve nadbiskup Nemet uputio je svim nazočnim svećenicima riječi pozdrava, a posebno je pozdravio gosta mons. Petra Palića, biskupa mostarsko-duvanjskog istakavši kako ga je pozvao da svećenicima progovori o Sinodi.
Mons. Palić je održao predavanje o Sinodi i to je ujedno bio prvi dio zasjedanja. U svom predavanju istakao je kako je on bio sudionik XVI. redovne opće skupštine Sinode o sinodalnosti. Biskup Palić je istako da je ovo bila Sinoda po mnogočemu bila različita od dosadašnjih Sinoda. Da bi pokazao koje su bile razlike u odnosu na prije ukratko je iznio samu povijest Sinode: osnovao ju je sveti papa Pavao VI. nakon Drugog vatikanskog sabora 1965. godine kako bi ona širila koncilski duh; ona je savjetodavnog karaktera na kojoj sudjeluju biskupi; bile su opće redovite, opće izvanredne i specijalne ili posebne Sinode. „Ova Sinoda o sinodalnosti je bila drugačija po tome što nisu zasjedali samo biskupi nego i drugi, pa čak i vjernici laici. Papa Franjo je želio da idu zajedno pastiri i laici, te da u zajedništvu slušaju jedni druge i promišljaju zajedno, dakako, vođeni Duhom Svetim koji je protagonist Sinode“, rekao je biskup Palić te upoznao svećenike o samom broju sudionika i principu izbora sudionika. „Papa je izabrao 120 članova od ukupno 360 koliko je bilo. Bili su predstavnici Biskupskih konferencija iz cijeloga svijeta kao i vjernici laici i animatori grupa, jer smo bili podijeljeni u manje grupe, otprilike po 10-12 članova“, rekao je biskup Palić te istaknuo da je i to još jedna novost, kao i same duhovne vježbe koje su bile tri dana prije početka Sinode. Biskup Palić je ukratko opisao sam tijek rada po grupama istaknuvši kako je bila jako dobra atmosfera, „možemo reći molitvena“, jer poslije svakog interventa bilo je vremena za šutnju i razmišljanje. Na kraju predavanja biskup Palić je govorio o „plodovima Sinode“ ili bolje reći o izglasanim prijedlozima o pojedinim pitanjima o kojima se razmišljalo i o kojima treba upoznati Božji narod, jer Sinoda još nije završena, budući da će u oktobru 2024. biti drugi dio Sinode i nakon toga će se donijeti konkretni zaključci. Teme o kojima se razgovaralo između ostalog su: položaj LGBT populacije u Crkvi, o đakonatu žena, o celibatu, o pastoralnom uključivanju svećenika koji su napustili službu, o eutanaziji…, „Sve točke teksta su prihvaćene dvotrećinskom većinom sudionika“, rekao je biskup Palić i na kraju istakao kako Europa više nije glavno središte Crkve nego da se bujanje vjere prenijelo na Južnu Ameriku, Afriku i dijelom Aziju. Svoje predavanje biskup Palić je zaključio mislima pape Franje koji je na kraju Sinode u propovijedi istakao da su sudionici imali priliku vidjeti nježnu Gospodinovu prisutnost i otkriti bratstvo, potvrdivši to kao i svoj osobni dojam i iskustvo.
Nakon predavanja nadbiskup Nemet je također posvjedočio posebnost ove Sinode u odnosu na prijašnje na kojima je također sudjelovao te istaknuo također ljepotu zajedništva i molitveno ozračje koje je i on doživio. Svećenici su u vrlo dinamičnoj raspravi završili prvi dio zasjedanja.
U drugom dijelu zasjedanja nadbiskup Nemet je upoznao svećenike s nadolazećim programom koji organizira Nadbiskupija, a tu je ponajprije obilježavanje 100-te obljetnice Beogradske nadbiskupije kroz razne događaje koji su predviđeni (znanstveni skup, ekumensko hodočašće u Rim, predavanja….) kao i druge nadolazeće programe.
Nadbiskup Nemet je na kraju zahvalio predavaču biskupu Paliću kao i svećenicima koji su sudjelovali te zajedničkim objedom završili zasjedanje.
KMC
