Razgovor s beogradskim nadbiskupom mons. dr. Ladislavom Németom povodom »Mediteranskih susreta«
Prije nekoliko dana aktivno ste sudjelovali na »Mediteranskim susretima«. Tko je sve nazočio susretu i koja je bila Vaša poruka sudionicima?
Od 21. do 24. septembra u Marseilleu sastala se grupa predstavnika 27 zemalja koje imaju izlaz na Mediteransko more (zajedno s Crnim i Jadranskim) sve do Gibraltara ‒ od Maroka do Španjolske. Bili su predstavnici Katoličke Crkve i istočnih Crkava povezanih s Vatikanom. Bilo je ukupno 70 biskupa, a u petak 22. septembra priključio se i papa Franjo. Glavni dio rada bio je u srijedu, četvrtak i petak dok nije stigao papa Franjo. Prvo su bila plenarna zasjedanja, a poslije radovi u grupama, podijeljeni na dva dijela ‒ jedan s biskupima, patrijarsima iz istočnih Crkava i svećenicima koji su nazočili susretu, a drugi dio zajedno s mladima. Ovo je bio treći susret po redu, budući da je prvi održan 2020. u Bariju, drugi 2022. u Firenci i ovaj sada u Marseilleu. Specifičnost ovogodišnjeg susreta je to što je bilo 75 mladih iz država odakle su dolazili i predstavnici Crkava. Mladi su bili većinom predstavnici kršćanskih denominacija, međutim bilo je i muslimana i židova. S prostora bivše Jugoslavije bilo je četvero mladih iz Bosne i Hercegovine, dvoje iz Hrvatske i jedan iz Srbije.
O čemu se najviše raspravljalo, je li bilo riječi o dijalogu i ekumenizmu, ili je susret bio fokusiran na govor o miru?
Tema susreta bila je »Život u području Mediterana« ‒ najveći izazovi i mogućnost kako živjeti zajedno, povezivati se i surađivati. Mediteran je jedna od glavnih tema današnjice zbog migracija i broja migranata koji tim putem prolaze i idu u Europu, pri čemu, nažalost, mnogo njih izgubi i život na tom putu. Migrante prebacuju trgovci ljudima i to je vrlo unosan posao, plaća se čak 2000-3000 eura po čovjeku.
Prisustvo Svetog Oca govori nam o velikoj važnosti tog događaja, što je on poručio?
Katolička Crkva i papa Franjo bore se za prava migranata. Papa je stigavši u Marseille imao sastanak s predstavnicima različitih religija prisutnih u Marseilleu i pred katedralom Majke koja štiti i brani djecu bila je zajednička molitva za migrante, mornare i sve one koji su izgubili život u Mediteranu. Papa je u subotu prijepodne imao izlaganje svim sudionicima i pozvanim gostima, među kojima je bio francuski predsjednik Emmanuel Macron sa suprugom i nekim ministrima iz francuske vlade. Papa Franjo je održao govor o pravima ljudi, pravu svakog čovjeka da slobodno bira gdje želi živjeti. Svatko ima pravo na migraciju. Također je govorio o potrebi stvaranja jasnih mehanizama kako bi migranti koji žele doći u Europu mogli legalno doći, a ne da se legalizira njihovo odbacivanje. Papa je istaknuo da migrante treba primiti u Europu i integrirati koliko je moguće ‒ ne da se utope u masu u Europi, nego da se uključe u život i ugrade u društvo vrijednosti koje posjeduju. Drugi susret s papom Franjom bio je poslijepodne na stadionu Olympique Marseillea gdje je služena misa na kojoj su bili sudionici susreta te oko 50 tisuća Francuza katolika. Atmosfera je bila predivna, jer jedna trećina su bili mladi (ispod osamnaest godina), koji su prije mise bili glasni kao da su na utakmici, da bi, kad je započelo bogoslužje, sve utihnulo. To je poseban osjećaj, jer iako sam bio na mnogo misa s papom, ova je bila najživlja i najtoplija! Papa je govorio o slobodi ljudi, Europi koja je bogata ali cinično gleda ne neke stvari i ne želi se previše angažirati za potrebe svih izbjeglica i ljudi koji imaju problema u Europi.
Kako biste ukratko saželi poruku i dojmove sa susreta?
Ovo je za mene bio vrlo lijep doživljaj. Sam susret bio je drugačije, osebujno pripremljen, iz čega se vidi da je već treći ovakvog karaktera, a nazočnost mladih bila je fantastičan dodatak, jer mladi sasvim drugačije gledaju i vjeruju u mogućnosti koje imamo. Vjeruju da su svi ljudi dobri. Taj stav oslobađa ogromnu energiju za djelovanje, jer ako čovjek ne vjeruje u nešto ili pesimistički kreće, nikad neće stići do cilja. To je bila dodatna radost za sve nazočne kao i za mene osobno.
Na susretu se došlo do ideje da se održi posebna konferencija ili sinoda, kao što je svojedobno bila Sinoda o Amazoniji, pa da to bude Sinoda za mediteranske države, a to je 27 država. Dakle, bilo je mnogo ideja i nadamo se da će biti nešto od toga…
V. M. / KMC
