HomevestiSvjetski dan borbe protiv trgovine ljudima. Papin tweet i zauzimanje s. Eugenije Bonetti

Svjetski dan borbe protiv trgovine ljudima. Papin tweet i zauzimanje s. Eugenije Bonetti

Na slici: Sestra Eugenia Bonetti

Na Svjetski dan posvećen borbi protiv trgovine ljudima, papa Franjo je putem svojega Twitter računa poslao poruku u kojoj poziva na molitvu i odgovor na vapaj za pomoć žrtava toga zla

Koliko sam suzā obrisala. Koliko sam patnje vidjela zbog nečega što se mora proglasiti zločinom protiv čovječnosti – kazala je sestra Eugenia Bonetti, predsjednica udruge „Nikada više ropkinje“ (Slaves no more onlus), govoreći o svojemu iskustvu „misionarke ulice“, stečenom tijekom više od 20 godina, u borbi protiv trgovine ljudima, pojave koju je papa Franjo nazvao „najraširenijim ropstvom XXI. stoljeća. I upravo danas, na Svjetski dan borbe protiv trgovine ljudima, Papa je sa svojega računa @Pontifex poslao sljedeći poticaj: „Molimo se da Gospodin oslobodi žrtve trgovine ljudima, i da nam pomogne aktivno odgovoriti na vapaj za pomoć brojne braće i sestara lišenih njihova dostojanstva i slobode“.

 

Svjetski dan

Trgovina je ljudima zločin koji obuhvaća 21 milijun osoba, žrtava teškoga zlostavljanja, među kojima je prisilni rad i seksualno iskorištavanje. Upravo je, kako bi senzibilizirala međunarodnu zajednicu za stanje žrtava te promicala zaštitu njihovih prava, Opća skupština Ujedinjenih naroda 2013. godine proglasila 30. srpnja Svjetskim danom borbe protiv trgovine ljudima.

 

Zauzimanje sestre Eugenije Bonetti

Priča sestre Eugenije Bonetti pak započinje 2. novembra 1993. godine. Toga je dana, naime, upoznala Mariju, mladu ženu koja je pokucala na njezina vrata tražeći pomoć. Vidjela sam njezine suze i od tog trenutka nisam više imala mira – kazala je sestra Eugenia u razgovoru za Vatican News i dodala – Tada mi je Gospodin dao da shvatim da je moja misija pomoći tim ljudima. Doista, od tog se dana ta redovnica nije nikada prestala boriti kako bi žene oslobodila ropstva seksualnoga iskorištavanja.

 

Ropkinje XXI. stoljeća

Mnogi misle da riječ ‘rob’ pripada kulturalnom nasljeđu iz prošlosti. Međutim, i u našem stoljeću ima osobā koje svoj križni put žive na našim ulicama – istaknula je redovnica napominjući da je, pred tolikom patnjom, najveće zlo ravnodušje ljudi koji ne čine ništa kako bi se prekinulo trpljenje tih ženā stavljenih na ulicu kao da su kipovi od ebanovine.

 

Ravnodušje – najveće zlo

Svi težimo, kao što sam i ja u početku, etiketiranju tih ženā, i nebrizi u odnosu na njih. To je strašno, jer svojim ravnodušjem postajemo sudionici iskorištavanja – upozorila je sestra Eugenia podsjećajući kako je i Sveti Otac istaknuo dramatičnost te – kako ju je sâm nazvao u poruci za Svjetski dan mira 2016. godine – globalizacije ravnodušja.

 

Upravo su zbog toga prijavljivanje te pojave i borba protiv nje veliki izazov za sve ljude. Gdje smo mi, kao Crkva? – upitala se redovnica napominjući da bismo svi, od šefova država do odgovornih u Crkvi, trebali postati snažan glas protiv tog zla koje uvijek pogađa najsiromašnije.

 

Ujedinjeni kako bismo raskinuli okove

Samo ćemo uz zajednički rad biti velika snaga sposobna raskinuti okove ropstva. Jedino ako smo sjedinjeni u zajedništvu možemo postati glas onih koji ga nemaju kako bismo snažno isticali njihovu bol i borili se protiv nepravde. Jedino ako svatko od nas raskine jednu kariku, lanac će se automatski prekinuti i u svijetu neće više biti robova – istaknula je sestra Eugenia.

Zahvaljujući udruzi, ovih smo godina uspjele maknuti s ulice više od 6000 ženā – kazala je redovnica. Među njima je bila i jedna 18-godišnja trudna djevojka koja nije imala veze sa svojom obitelji. Nije željela reći svojoj majci što proživljava. S vremenom smo ju uspjele uvjeriti da se makne s ulice i da se javi svojoj majci koja ju je, u telefonskom razgovoru, umirila kazavši joj da je dijete uvijek Božji dar. Ta je djevojka sada žena i sretno živi sa svojim djetetom koje je krstio papa Franjo – ispričala je sestra Eugenia.

(rv/kmc)

FOLLOW US ON: