Početnaporuke i poslanicePAPA:” Isus nam donosi radost i novu nadu”

PAPA:” Isus nam donosi radost i novu nadu”

Papa je za vrijeme jučerašnje audijencije govorio o temi, koju smatra posebno važnom, a to je odnos između nade i sjećanja; posebno sjećanja na poziv. Za primjer je uzeo poziv prvih Isusovih učenikâ…

U sjećanju apostolâ ostalo je utisnuto to iskustvo, da su neki zapisali čak i sat kad se to dogodilo: «Bilo je to oko desete ure» (v. Iv 1,39). Ivan je u svojoj dubokoj starosti sačuvao živo sjećanje na tu zgodu, jer je svoje evanđelje napisao u dubokoj starosti – rekao je Papa, opetujući riječi evanđelja.

Susret učenika s Isusom dogodio se uz rijeku Jordan, gdje je Ivan Krstitelj krstio. Mladi su Galilejci bili izabrali Krstitelja za svoga duhovnika. Jednoga je dana došao Isus i krstio se u rijeci. Kada je sljedeći put ponovno onuda prolazio, Ivan Krstitelj kaže dvojici učenika: „Evo Jaganjca Božjega!“ (r. 36) – rekao je Sveti Otac.

To je za učenike – smatra Papa – bila ‘iskra’. Ostavljaju dotadašnjeg učitelja i kreću za Isusom. Isus se okrenuo prema njima i postavio im odlučujuće pitanje: «Što tražite?» (r. 38). Isus se u evanđeljima pojavljuje kao poznavatelj ljudskog srca. U onom trenutku je bio susreo dvojicu mladića u traženju i zdravom nemiru – pojasnio je Papa.

Zapravo, kakva je to mladost koja je zadovoljna; koja se ne pita o smislu? – zapitao se Sveti Otac te nastavio: Mladi koji ništa ne traže, nisu mladi, nego su umirovljenici; ostarjeli su prije vremena. A Isus se, kroz cijelo Evanđelje i u svim svojim susretima, pokazuje kao onaj koji «užiže» srca. Otuda ono njegovo pitanje, koje nastoji pobuditi želju za životom i srećom, koju svaka mlada osoba nosi u sebi: „Što tražiš?». I ja bih danas – vas mlade, koji ste ovdje ili ovo pratite preko medija – htio pitati isto: „Ti koji si mlad, mlada, što tražiš; što u svom srcu tražiš?“…

Poziv  Ivana i Andrije započinje prijateljstvom s Isusom, tako snažnim da ‘nameće’ zajedništvo života i osjećaja s njime. Dvojica učenika počinju živjeti i biti uz njega te odmah postaju misionari. Nisu se nakon susreta vratili kući smireni: bili su ‘pokrenuti’ i to tako da njihova braća – Šimun i Jakov –  ubrzo također postaju učenicima. Otišli su k njima i rekli. ‘Našli smo Mesiju, velikana; našli smo Proroka’… daju informaciju; postaju misionari tog susreta… To je bio tako dirljiv i sretan susret, da će se učenici zauvijek sjećati toga časa koji je prosvijetlio njihovu mladost i dao joj usmjerenje – rekao je papa Franjo.

Kako se otkriva vlastito zvanje u ovome svijetu? Može se otkriti na različite načine, no ova stranica evanđelja nam govori da je prvi pokazatelj toga, radost susreta s Isusom. Brak, posvećeni život, svećeništvo: svaki poziv započinje jednim susretom s Isusom koji nam donosi radost, novu nadu; vodi nas, pa i kroz kušnje i teškoće, prema sve potpunijem susretu s njime i vodi nas prema potpunoj radosti – rekao je Sveti Otac.

Gospodin ne želi osobe koje je ga slijede nevoljko, bez vjetra radosti u srcu. Papa je zatim okupljenima postavio pitanje, na koje je zatražio da svatko odgovori u svom srcu: „Vi ovdje nazočni, struji li vam srcem vjetar radosti?”… Isus hoće osobe koje su okusile da biti s njime donosi neizmjernu sreću, koja se svakoga dana može obnoviti. Učenik kraljevstva Božjega koji nije radostan ne evangelizira ovaj svijet. Ne postaje se Isusovim propovjednikom izoštravajući retoričko oruđe, nego čuvajući u svom pogledu bljesak istinske sreće – napomenuo je Papa.

S tog razloga kršćanin – poput Djevice Marije – čuva plamen svoje zaljubljenosti. Sigurno, u životu postoje kušnje, trenuci u kojima je potrebno ići naprijed bez obzira na hladnoću i protivan vjetar. Ali kršćani poznaju put koji vodi do svetog plamena koji ih je zapalio jednom zauvijek –  kazao je Sveti Otac te upozorio:

Lijepo vas molim, razočaranim i nesretnim osobama ne dajmo za pravo; ne slušajmo onoga koji nam cinički kaže da ne gajimo životne nade; ne uzdajmo se u onoga tko već u začetku gasi svaki entuzijazam, govoreći da nijedan pothvat nije vrijedan cjeloživotne žrtve; ne slušajmo one koji su «stara» srca; koji guše mladenačku euforiju, nego starima kojima oči sjaje nadom. Gajimo zdrave ‘sanje’ – pozvao je papa Franjo.

Bog želi da – dok smo na putu i pozorni na životnu zbilju – budemo sposobni sanjati poput Njega i s Njime. Sanjati o jednom drugačijem svijetu. Ako san utrne – sanjati ga ponovno – vraćajući se s nadom na ono prvotno sjećanje. To je, dakle, temeljna dinamika kršćanskoga života: sjetiti se Isusa… Pavao je govorio svom učeniku: „Sjećaj se Isusa Krista“. Sjećati se Isusa, plamena ljubavi po kojem smo život pojmili kao „projekt dobra“ i tim nam je plamenom ponovno oživjeti svoju nadu –  rekao je u zaključku svoje današnje pouke papa Franjo.

Sveti Otac je nakon pojedinačnih pozdravnih govora na svjetskim jezicima, uputio apel:

Prekosutra, 1. septembra obilježava se Dan molitve i brige za Stvoreno. Ovom prigodom, ja i dragi brat Bartolomej, ekumenski patrijarh Carigrada, zajedno smo pripremili poruku. U njoj sve pozivamo da poštuju i zauzmu stav odgovornosti prema Stvorenome. Također apeliramo i na one koji imaju važne uloge da čuli vapaj Zemlje i vapaj siromašnih, koji od ekološke neravnoteže najviše trpe.

(rv/kmc)

podeli na: