Trenutak bratstva – sjećanje na posjet pape Franje Iraku
Papa Franjo u Mosulu, Irak; 7. marta 2021. (Vatican Media)
Tri mjeseca nakon Papina putovanja u tu bliskoistočnu zemlju, političari i vjerski vođe osvrnuli su se na webinaru na značenje i plodove tog posjeta te na projekte suradnje između kršćana i muslimanā. Kardinal Sako: za mir i dijalog potrebno je zauzimanje klera, odgajatelja i političara. Kardinal Ayuso Guixot: obnova društvenoga tkiva bez obzira na frakcije i etničke skupine
„Svi smo braća unatoč razlikama; trebamo poštovati različitosti i sjediniti se kako bismo izgradili bolje društvo“. Među ostatcima ratova i bratoubilačke borbe, te teškoćama prouzročenima pandemijom koronavirusa, odjeknula je u Iraku, i nakon tri mjeseca i dalje snažno odjekuje, poruka koju je papa Franjo donio tijekom svojega posjeta toj zemlji od 5. do 8. marta ove godine.
Na webinaru koji je, pod naslovom „Trenutak ljudskog bratstva: Utjecaj povijesnoga posjeta pape Franje Iraku“, organizirao Visoki odbor za ljudsko bratstvo (HCHF), i koji je održan 3. juna, predavači su to putovanje jednoglasno nazvali „povijesnim“. Među njima su bili kardinali Louis Raphaël Sako, kaldejski katolički patrijarh i Miguel Ángel Ayuso Guixot, predsjednk Papinskoga vijeća za međureligijski dijalog. Obojica su bila uz Papu tijekom njegova hodočašća u toj bliskoistočnoj zemlji.
U virtualnom su dijalogu s dvojicom kardinala sudjelovali politički i vjerski vođe Bliskog istoka, među kojima irački ministar kulture, Hassan Nadhem; ministrica kulture i mladih Ujedinjenih Arapskih Emirata, Noura Al Kaabi; zamjenik generalne direktorice UNESCO-a, Ernesto Ottone Ramirez; te imam džamije Abu Hanifa u Bagdadu, šeik Abdel-wahab Taha Al-Sammerai.
Svi su sudionici izrazili osobno stajalište o humanitarnoj i ponajviše međureligijskoj naravi prvoga putovanja jednoga pape u Irak, ističući njegovu važnost za cijeli Bliski istok i za opće ljudsko bratstvo. Osim toga, zajednički su razmotrili sljedeće korake u obnovi zemlje, počevši od društvenoga tkiva, pa do infrastrukture i područja kulture, s njezinim golemim potencijalom za promicanje stabilizacije, pomirenja i nade u bolju budućnost.
Na budućnost usredotočio se patrijarh Sako, koji je izrazio želju za zajedničkom vizijom i planom rada između Crkve i politike, kršćana i muslimanā, kako bi se ostvarilo ono na što je Papa upozorio u svojim govorima i na susretima održanima tijekom 72 sata koja je proveo u Iraku. Polazište je svijest da smo „Mi dio vas i vi ste dio nas“, kako je bilo istaknuto na plakatima izvješenima na bagdadskim ulicama, na kojima su bili prikazani papa Franjo i veliki ajatolah Ali al-Sistani.
Papa je potvrdio da je nadzor nad oružjem jedini način za prolazak puta prema miru, stabilnosti, slobodi i dostojanstvu svakog ljudskog bića, kao temelja zajedničkog života – napomenuo je kardinal Sako. Istodobno je potaknuo, s jedne strane kler, da religije učini izvorom uzajamnoga poštovanja, pomirenja, mira i stabilnosti na tom području i u svijetu, a s druge odgajatelje, da novim generacijama prenose temelje, zajedničke točke, duhovne i moralne vrednote različitih vjeroispovijesti.
Spomenuo je i političare, koje je potaknuo da obnove svoju predanost u služenju građanima. Kardinal je, osim toga, zahvalio Ujedinjenim Arapskim Emiratima na radu na području vjerske, kulturne i društvene tolerancije te za ustanovljenje Ministarstva tolerancije.
Kardinal Ayuso se sa svoje strane osvrnuo na Papine geste i riječi koje su ostavile trag u Bagdadu, Uru, Erbilu ili pak Mosulu i Qaraqoshu. Mislim da se, bez retorike, može reći da je posjet pape Franje bio još jedna prekretnica na putu međureligijskoga dijaloga – primijetio je te iznio svoje iskustvo „kršćanina“ koji je trpio vidjevši vlastitim očima razrušenu zemlju, ali i očevidca velikih događaja koji su obilježili Papino putovanje. Posebno je pritom istaknuo privatni posjet ajatolahu al-Sistaniju, koji je – kako je rekao – pridonio izgradnji bratstva između kršćana i muslimanā. I odlazak u Ur, mjesto na kojemu je Abraham započeo svoj put u povijesti, bio je prigoda za otkrivanje razlogā za suživot među braćom, kako bi se izgradilo društveno tkivo bez obzira na frakcije i etničke skupine – istaknuo je kardinal Ayuso.
(vn/kmc)